Cijene nafte stabilizirale su se u utorak na međunarodnim tržištima blizu 73 dolara, balansirajući između američke najave carina kupcima barela iz Venezuele i naznaka da se vodeći proizvođači spremaju povećati opskrbu i u svibnju.

Na londonskom se tržištu barelom nafte nakon podneva trgovalo po gotovo istoj cijeni kao i na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 73,19 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 69,18 dolara.

Trgovce je na početku tjedna zatekla objava Washingtona da će od travnja uvesti carine od 25 posto zemljama koje kupuju naftu i plin iz Venezuele.

"Sekundarna carina" naplaćivat će se od 2. travnja, objavio je američki predsjednik Donald Trump na društvenoj mreži Truth Social, obrazloživši odluku tvrdnjom da je Venezuela u SAD poslala "desetke tisuća" ljudi "jako nasilne prirode".

U subotu venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro objavio je da je s Washingtonom postignut sporazum o ponovnom uvođenju repatrijacijskih letova migranata.

Najveći su kupci venezuelanske nafte u veljači bili Kina i SAD, prema podacima tvrtke za praćenje brodova Kpler, ali Washington je Chevronu u međuvremenu naredio da do početka lipnja obustavi poslovanje u Venezueli.

Odlaskom Chevrona venezuelanska proizvodnja mogla bi se po izračunima analitičara ANZ-a smanjiti za otprilike 200 tisuća barela dnevno.

Krajem prošlog tjedna Washington je prvi puta sankcionirao neovisnu kinesku rafineriju Shandong Shouguang Luging Petrochemical Co., Ltd, i brod koji je opskrbljuje iranskom naftom.

Sankcije su uvedene i naftnom terminalu u Kini Huaying Huizhou Daya Bay Petrochemical Terminal Storage zbog kupnje i skladištenja nafte dopremljene sankcioniranim brodom.

Postrožene američke sankcije smanjit će iranski izvoz za milijun barela dnevno, procijenili su analitičari ANZ Banka. Iran je u veljači, po procjeni kompanije koja prati kretanje brodova Kpler, izvezao nešto više od 1,8 milijuna barela dnevno.

Protuteža procjenama o smanjenoj opskrbi bili su nagovještaji iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte i njihovih saveznika da će na tržište plasirati više barela i u svibnju, prema navodima četiri izvora za Reuters. Cijene su stabilne i grupa namjerava natjerati nekoliko članica da zbog prekoračenja kvota smanje proizvodnju.

Od 2022. OPEC+ smanjuje proizvodnju za 5,85 milijuna barela dnevno kako bi podupro cijene, što odgovara oko 5,7 posto svjetske opskrbe. Od travnja namjeravaju povećati opskrbu za 138 tisuća barela dnevno, prema Reutersovim izračunima, a u svibnju plasirat će na tržište dodatne 132 tisuće barela dnevno.

Najnovija odluka SAD-a o carinama podigla je cijene nafte da bi ih potom zakočila izvješća da će OPEC+ dodatno povećati proizvodnju u svibnju, objašnjavaju analitičari Panmure Liberuma.

OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak poskupio 20 centi, na 75,11 dolara.