Cijene nafte zadržale su se u petak na međunarodnim tržištima blizu 71 dolar budući da ulagači u očekivanju raspleta na Bliskom istoku nakon američkih nagovještaja moguće vojne intervencije u Iranu pokušavaju procijeniti prijetnju opskrbi.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po gotovo istoj cijeni kao i na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 70,78 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 18 centi i stajao je 65,60 dolara.

Raspoloženje na tržištima obilježilo je ovaj tjedan zaoštravanje američke retorike prema Iranu.

Američki ratni brodovi stigli su sredinom tjedna na Bliski istok, uz poruku predsjednika Donalda Trumpa Iranu da se nada da će "brzo ′sjesti za stol" i pregovarati o nuklearnom sporazumu. U lipnju prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.

U četvrtak navečer Trump je rekao da planira razgovarati s Iranom.

"Planiram razgovarati, da", odgovorio je američki predsjednik na novinarsko pitanje, ne ulazeći u pojedinosti. "Puno naših jako velikih, jako moćnih brodova plovi ovog trena prema Iranu i bilo bi sjajno da ih ne moramo upotrijebiti", dodao je.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi ponovio je na sastanku u Istanbulu s turskim kolegom Hakanom Fidanom da je Teheran spreman za "ravnopravne" razgovore, koji će se bazirati na "uzajamnim interesima i poštovanju". Naglasio je ujedno da iranski obrambeni kapaciteti i projektili nikada neće biti predmet rasprave.

Šef turske diplomacije istaknuo je da se Ankara protivi intervenciji, ponudivši posredovanje.

"Pozivamo dvije strane za pregovarački stol" kako bi se sporna pitanja riješila, "jedno po jedno", poručio je Fidan.

Ujedinjeni Arapski Emirati već su upozorili da neće ustupiti svoj teritorij za napade na Iran, a pridružila im se i Saudijska Arabija.

Trgovci strahuju da bi Teheran na američki napad mogao odgovoriti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca kojim dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno.

Iran proizveo je lani 3,3 milijuna barela nafte dnevno, što odgovara tri posto svjetske proizvodnje. Glavni je kupac iranske nafte Kina.

Odvoji izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u četvrtak bio skuplji za 1,87 dolara i stajao je 67,00 dolara.