Na londonskom je tržištu cijena nafta prošloga tjedna blago pala, pa je u lipnju zabilježila prvi mjesečni gubitak u ovoj godini, jer se trgovci plaše da će povećanje kamata zbog visoke inflacije izazvati usporavanje rasta svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 1,3 posto, na 111,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,8 posto, na 108,43 dolara.

Na oba tržišta cijene su u lipnju zabilježile prvi pad na mjesečnoj razini od studenoga prošle godine.

Veći dio prošloga tjedna cijene su nafte bile pod pritiskom jer se trgovci plaše da bi podizanje ključnih kamatnih stopa američke središnje banke moglo gurnuti najveće gospodarstvo svijeta u recesiju i tako oslabiti potražnju za gorivima.

Fed je od ožujka oštro povećao kamatne stope kako bi spustio inflaciju s najviših razina u 40 godina, a očekuju se i daljnja povećanja.

A svi posljednji podaci pokazuju da se rast američkog gospodarstva usporava. Usporava se i rast ostalih najvećih svjetskih gospodarstava, Japana i eurozone.

Ubrzava se samo rast kineskog gospodarstva koje je mjesecima bilo pod pritiskom zbog strogih restriktivnih mjera u cilju suzbijanja covida-19.

Poremećaji u proizvodnji

I dok usporavanje rasta globalnog gospodarstva negativno utječe na cijene nafte, podršku im pružaju poremećaji u proizvodnji, primjerice, u Libiji i Norveškoj.

Libijska Nacionalna naftna korporacija (NOC) proglasila je u četvrtak višu silu u lukama Es Sider i Ras Lanuf i u naftnom polju El Feel. Viša sila već je na snazi u lukama Brega i Zueitina.

Viša sila odnosi se na događaj koji se nije mogao predvidjeti u trenutku sklapanja ugovora i na koji ugovorne strane objektivno ne mogu utjecati, poput rata, prosvjeda i elementarnih nepogoda.

Proizvodnja je naglo pala, pa se sada izvozi između 365 i 409 tisuća barela nafte dnevno, u usporedbi s uobičajenih 865 tisuća barela dnevno, izvijestila je libijska tvrtka.

U Norveškoj je, pak, sindikat Lederne u četvrtak najavio da 74 radnika na Equinorovim platformama Gudrun, Oseberg South i Oseberg East 5. srpnja kreće u štrajk. To bi moglo zaustaviti oko 8 posto norveške proizvodnje nafte.

U takvim su okolnostima Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, potvrdili plan, prema kojemu bi u srpnju i kolovozu trebali povećati opskrbu za 648 tisuća barela dnevno, oko 210 tisuća barela više nego što se prije planiralo.

Povećanje je skromno, a pojedine članice kartela imaju problema s realizacijom kvota zbog slabih ulaganja i kašnjenja radova na održavanju infrastrukture zbog pandemije.

Istraživanje Reutersa pokazalo je da je OPEC u lipnju proizveo 28,52 milijuna barela dnevno, oko 100 tisuća barela manje nego u svibnju.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile gotovo 50 posto.