U Zagrebu u ponedjeljak počinje 'road show' na kojem će poslovanje kompanije biti prezentirano institucionalnim investitorima.
Vlada bi na današnjoj sjednici trebala odobriti konačnu verziju objave namjere prodaje 15 posto (uz potencijalnu opciju dodatne prodaje do dva posto) redovnih dionica Ine javnom ponudom.Hrvatskim državljanima Vlada će omogućiti pravo prvenstva i posebne pogodnosti kod kupnje dionica do iznosa od 38.000 kuna, a ako u međuvremenu nije došlo do iznenadnih promjena odluke, raspon cijene po kojoj će građani moći upisivati dionice kretat će se između 1400 i 1800 kuna po dionici. Naime, jučer se još kalkuliralo da bi se raspon mogao pomaknuti za 100 kuna i iznositi 1500 - 1900 kuna po dionici, ali bi jutrošnja zatvorena sjednica Vlade konačno trebala raščistiti i tu dilemu. S upisom (slanjem obvezujućih ponuda) građani će moći započeti 20. studenoga, u poslovnicama Raiffeisen banke i Fine, a prema planu on bi za građane trebao biti završen 24. studenoga. Ponedjeljak, 27. studenoga, pak, zadnji je dan za iskazivanje ponuda i institucionalnih investitora i realizaciju uplata svih investitora pa bi 28. studenoga, na temelju svih pristiglih ponuda, trebala biti “razrezana” i konačna cijena dionice po kojoj će Ina biti uvrštena na Zagrebačku burzu. Istodobno, u ponedjeljak 13. studenoga u Zagrebu počinje road show na kojem će četiri člana Uprave Ine zajedno sa savjetnicima početi s prezentacijom poslovanja kompanije institucionalnim investitorima. Road show se za inozemne institucionalne investitore nastavlja u utorak u Beču i metropolama Europe traje do konca tjedna. Osim Vladine odluke, danas se čeka i Hanfino odobrenje na konačnu verziju Inina prospekta nakon što je njegovu konačnu verziju u utorak odobrilo nadležno tijelo Londonske burze. Nakon što završi road show i upis pod povlaštenim uvjetima za hrvatske građane dionice će se ponuditi stranim institucionalnim investitorima. Paketi koji će biti ponuđeni njima na upis ovisit će o količini dionica koje budu rezervirane za hrvatske građane.
Naime, tek nakon što građani definiraju svoj interes preostala količina (postotak dionica) ravnomjerno će se ponuditi hrvatskim institucionalnim investitorima - fondovskoj industriji i svim fizičkim i pravnim osobama koje će upisivati iznose veće od 38.000 kuna i nemaju pravo prvenstva i posebne pogodnosti - te inozemnim institucionalnim investitorima. Poziv na upis dionica u Hrvatskoj pratit će intenzivna komunikacijska kampanja u koju bi se, prema planu, aktivno trebali uključiti i glavni nositelji državne vlasti. Naime, jedan od glavnih ciljeva Vlade u ovoj privatizaciji je mobilizacija što većeg broja građana velikim dijelom i zato da se uspješno realizirana privatizacija Ine što bolje iskoristi u predizborne svrhe. Stoga ima komentara da je ponuđeni raspon cijene prije svega rezultat političkog kompromisa radi popularizacije privatizacije, a sa svrhom kupnje glasova birača. Naime, da je poslušana sugestija konzultanata, raspon cijene kretao bi se na višim razinama, ali bi u tom slučaju proklamirane pogodnosti za građane i popularizacija ovog tipa privatizacije ostali samo na deklarativnoj razini. Nudeći manji raspon cijene za građane, Vlada svjesno ide na manje proračunske prihode od privatizacije 15 posto Ine. Time, međutim, zalazi na skliski teren potencijalnog smanjivanja interesa stranih institucionalnih investitora. Naime, očekuje se veliki interes građana za upis dionica, a što njihov interes bude veći, to će manji paket ostati za institucionalne investitore. Proporcionalno s tim past će i interes stranaca za ulaganjem u ovu dionicu što će, pak, imati direktan utjecaj na njezinu konačnu cijenu. To više što analize pokazuju da je optimalni vremenski rok isplativosti ulaganja u Ininu dionicu tri do pet godina. Naime, za razliku od dobrih dugoročnih prognoza za kompaniju (pod uvjetom da se provede dubinsko restrukturiranje i sređivanje poslovanja), devetomjesečni rezultat nije sjajan, a i najave godišnjeg rezultata lošije su od lanjskih. Stoga Vladi ne bi trebalo biti svejedno kako će se u konačnici, u iduća dva tjedna, realizirati proces alokacije. Naime, ako se doista dogodi da građani pokupe većinu ili svih 15 posto ponuđenih dionica, postavlja se pitanje tko će ubuduće održavati burzovnu cijenu Inine dionice budući da je to jedna od glavnih uloga institucionalnih investitora.
Odnosi s Molom nisu riješeni.
Kako se saznaje, Vlada nije uspjela izgladiti odnose sa strateškim partnerom Molom. Mađari ne odustaju od nakane kupnje dionica, a ona ne uspijeva pronaći model kojim bi ih zaustavila da ne sudjeluju u kupnji dionica na tržištu. Mol stoga priželjkuje što nižu cijenu dionice u IPO-u, a čak ima spekulacija da su lošiji rezultati poslovanja kompanije u proteklom razdoblju rezultat njihova djelovanja.

Očekuje se do 60.000 individualnih investitora.
Procjene o interesu hrvatskih građana za upis dionica pod povlaštenim uvjetima veoma variraju. No bazna računica počiva na otprilike 13.000 građana koji u ovome trenutku aktivno sudjeluju na tržištu kapitala. Pretpostavka je da će upravo oni biti glavni nositelji upisa, a računa se da će kroz polugu punomoći oni uz sebe vezati još najmanje pet potencijalnih individualnih investitora. Uz to, procjenjuje se da će se na upis po povlaštenim uvjetima odlučiti još najviše 15 do 20 tisuća ostalih građana, što broj zainteresiranih zatvara na oko 60.000 individualnih investitora. Pod uvjetom da svi oni upišu maksimalnih 38.000 kuna dionica, i to po najvišoj cijeni iz ponuđenog raspona, računica pokazuje da bi građani upisali nešto više od dvije milijarde kuna Ininih dionica. Kako je procijenjena vrijedost kompanije između 2 do 2,5 milijardi eura, ukupan maksimalni iznos dionica koji će biti ponuđen na upis (po maksimalnoj cijeni od 1800) nešto je više od tri milijarde kuna. Uzmu li građani doista dvije trećine od tog paketa, institucionalni investitori ostaju zakinuti. Pritom se nagađa da će u većem broju banaka građanima biti ponuđeni i stimulativni krediti za kupnju Ininih dionica. No koliko se može čuti, budući da je riječ o rizičnim plasmanima, kamate na te kredite neće biti osobito popularne.
izvor: www.poslovni.hr