Nakon uspješne javne ponude dionica Ine i HT-a, država, ali i lokalne jedinice, domaćim i međunarodnim ulagačima u dogledno bi vrijeme mogli ponuditi dionice još nekih tvrtki.
Premijer Ivo Sanader već je potvrdio da u Vladi razmišljaju o privatizaciji Croatia osiguranja putem burzi. Kako dionice najvećeg osiguravajućeg društva u Hrvatskoj već kotiraju na burzi, u tom se slučaju ne bi išlo na inicijalnu javnu ponudu (IPO), već bi u obzir došla sekundarna javna ponuda (SPO).
Kroz isti bi način privatizacije moglo proći i pulsko brodogradilište Uljanik. O privatizaciji pulskoga škvera preko burze govori se već stanovito vrijeme, pa u poslovnim krugovima smatraju kako u Banskim dvorima razmtraju i SPO Uljanika kada govore o nastavku privatizacije državnih tvrtki ponudom njihovih dionica. Prema njihovu mišljenju, jedan od razloga dosadašnje odgode privatizacije Uljanika valja tražiti u rješavanju problema riječkog brodogradilišta Viktor Lenac, u čemu je Uljanik odigrao veliku ulogu. U Vladi nam, međutim, ništa od toga nitko nije htio ni potvrditi, ni komentirati.
Kako sad stvari stoje, Hrvatska elektroprivreda (HEP) neće ići u privatizaciju. Očito, u državnoj je upravi prevladao stav da tako značajnu tvrtku (do daljnjega) ne treba privatizirati. S druge strane, čini se da bi ulagačima na burzama mogle biti ponuđene dionice Kapitalnog fonda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U javnosti se dosad špekuliralo i mogućnošću da država na burzi ponudi dionice Janafa.
Ipak, premijer Sanader na svečanosti uvrštenja dionica HT-a na burzu poručio je da se neće žuriti s novim privatizacijama po sličnom modelu. Preciznije, naglasio je kako to neće biti prije izbora, „jer to ne bi bilo fer“. Ukazao je i na mogućnost osnivanja zatvorenog investicijskog fonda u koji bi ušle dionice uspješnih kompanija, nakon čega bi uslijedio njihov izlazak na burzu.
Analitičar Raiffeisenbanka Hrvoje Dolenec ističe kako se nije teško složiti s najavama vlasti da prije izbora neće pokrenuti javnu ponudu dionica ni jedne tvrtke u većinskom vlasništvu države. Naime, za to treba pripremiti teren, a to traži vrijeme. Osim toga, primjećuje naš sugovornik, u ovom trenutku još nema nikakvih analiza za tvrtke iz državnog portfelja čije bi dionice mogle biti izlistane na burzi.
No, osim središnje države, na javnu ponudu dionica, kao na oblik privatizacije i prikupljanja sredstava za daljnji razvoj tvrtke, mogle bi se odlučiti i lokalne jedinice. Primjerice, već se dulje vrijeme govori o mogućnosti IPO-a Zagrebačkog holdinga, pa analitičari očekuju da će se i njegove dionice prije ili kasnije naći na burzi. Za očekivati je da bi se, nakon Grada Zagreba, za ovim oblikom privatizacije komunalnih tvrtki mogli odlučiti i drugi hrvatski gradovi.