Gotovo 140 milijardi dolara najrazličitijih kratkoročnih vrijednosnih papira, i to samo na Starom kontinentu, prema procjenama Deutsche Bank dospijeva na naplatu u iduća dva tjedna, i zasigurno će, nakon dramatičnog rasta kamatnih stopa, staviti na kušnju brojne financijske institucije. Jer eskalacijom subprime krize kratkoročne kamatne stope su dogurale do najviše razine u posljednjih šest godina, iziskujući silan trud banaka u pronalaženju svježih izvora financiranja. Osobito kada je riječ o sekuritiziranoj aktivi, na koju pak otpada više od polovice navedenog iznosa s početka priče, a koja je na vrhuncu krize, osobito u segmentu hipotekarnih zajmova, praktički postala bezvrijedna. I dok analitičari Deutsche Bank sredinu rujna označavaju ključnom prekretnicom koja bi mogla dodatno rasplamsati ili pak, u onoj boljoj varijanti, "ugasiti" krizu, njihov šef još je jednom našao za shodno potvrditi prijašnje prognoze za tekuću godinu (i puno više), odgovarajući (neizravno) na procjene JP Morgana, čiji su eksperti upravo Deutsche Bank okarakterizirali kao najveću žrtvu subprime kaosa među europskim bankama. Odlučivši se usput na negativnu reviziju prijašnjih prognoza, koja je očito imala veću težinu od prezentaciju što ju je na web stranicama servirao investitorima Josef Ackermann, predsjednik Uprave najveće njemačke banke. Jer dionice se tijekom jučerašnje trgovine nisu pomakle s negativnog teritorija, bilježeći pad cijene od 0,7 posto. Otprilike kao i Commerzbank, a potom i ostatak kontinenta, signalizirajući kroničan nedostatak apetita za dionice financijskih institucija od strane većine ulagača. Doduše, lošu sliku sektora uvelike je "kvario" Barclays, koji se nakon početnog minusa prometnuo u istaknutog dobitnika, s rastom od 2,4 posto, nakon što se Bob Diamond, poput Josefa Ackermanna, nadovezao na svoje prijašnje, optimistično intonirane komentare, ali ovoga puta s jednim vrlo bitnim konkretnim detaljem. Naime, prvi čovjek odjela investicijskog bankarstva u Barclays Capitalu na konferenciji u organizaciji Lehman Brothersa je izjavio kako je poslovanje tijekom kolovoza bilo pozitivno (baš kao i u srpnju), te su ovogodišnje brojke daleko ispred prošlogodišnjih. No ako europski investitori nisu bili baš podložni injekcijama optimizma, stvari su u Aziji izgledale još lošije. Jer osim razočaravajućih brojki američkog ministarstva rada, valjalo je probaviti i neočekivano loš rezultat iz Japana. Naime, umjesto očekivanih 0,7 posto minusa, kontrakcija japanske ekonomije u drugom kvartalu iznosila je čak 1,2 posto na godišnjoj razini, neugodno iznenadivši brojne analitičare i dovodeći u pitanje uvriježenu tezu o stabilnom gospodarskom oporavku. A nakon netom objavljenih brojki, jedno je sasvim sigurno - povećanje kamatnih stopa središnje banke ne dolazi u obzir u skorije vrijeme. Što nije nimalo umirilo domaće ulagače, isprovociravši pad Nikkei 225 indeksa od 2,2 posto, koji se vrlo brzo proširio i ostatkom regije, uzimajući brojne žrtve među blue-chip izdanjima. Kao što su Sony (-6 posto), Toyota (-2,4 posto), Mitsubishi UFJ (-2,8 posto) i Nomura Holdings (-3,3 posto), odražavajući sve zamjetniji strah od drastičnog usporavanja ekonomske aktivnosti u zemlji izlazećeg sunca. Istodobno, strah od sličnog scenarija u SAD povukao je na negativan teritorij izdanja koja izravno ovise o odnosu ponude i potražnje na globalnoj razini, što u prvom redu podrazumijeva resources segment tržišta. Zbog čega je Antofagasta bila u minusu od 3,4 posto, dok je Anglo American zabilježio pad cijene dionica od čak 4,7 posto.
Carlsberg kupuje Scottish&Newcastle?
Svoje je poklonike pak oduševio Philips, doguravši do pozitivnog pomaka dionica od 4,3 posto nakon najave opsežne racionalizacije poslovanja koja će donijeti više profitne marže od ranije najavljenih (i godišnje uštede u visini 200 milijuna eura). Scottish & Newcastle se pak okoristio glasinama o preuzimanju, koje pak u prvi plan guraju Carlsberg kao potencijalnog kupca. Što je potonjemu minornih 0,2% dnevnog rasta cijene dionica, dok je navodna meta za preuzimanje bila u plusu od 1,7 posto.