Na azijskim je burzama tjedan počeo snažnim rastom cijena dionica zahvaljujući nadi u smanjenje kamata u Europi i Australiji, te novom paketu fiskalnih mjera u Južnoj Koreji, što predstavlja daljnje napore u sprječavanju recesije svjetskog gospodarstva.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, porastao je danas, peti dan zaredom, 5,9 posto, nakon što je u listopadu potonuo 24,6 posto, što je njegov najveći mjesečni pad u 20 godina koliko postoji.

Snažno su, oko 5 posto, porasle cijene dionica na burzama u Hong Kongu i Australiji, dok su u Južnoj Koreji i Tajvanu u plusu većem od 2 posto. U Japanu se, zbog blagdana, danas ne radi.

Sudeći po kretanju terminskih indeksa, na početku današnjeg trgovanja na europskim burzama također se može očekivati solidan rast cijena dionica.

Očekivanja da će, nakon prošlotjednog reza kamata u SAD-u, Kini Japanu i još nekim zemljama, ovoga tjedna to učiniti i središnje banke eurozone, Britanije i Australije zaustavila su paničnu prodaju riskantnijih investicija u Aziji, što je prevladavalo tijekom listopada.

Među valutama pod najvećim pritiskom bio je prošloga mjeseca južnokorejski won, zbog ovisnosti te zemlje i njezinih kompanija i banaka o inozemnom zaduživanju. Uz to, tom, donedavnom 'azijskom tigru' ne ide u prilog slabljenje svjetskog gospodarstva, što pokazuje i pad rasta južnokorejskog izvoza u listopadu na najnižu razinu u 13 mjeseci.

Zbog toga je jutros vlada u Seoulu najavila novi paket mjera, vrijedan 11 milijardi dolara, za poticanje gospodarstva, a sadrži novu državnu potrošnju i smanjenje poreza.

"Fokus ulagača bit će ovoga tjedna usmjeren na središnje banke i njihove odluke i procjene jer teško je zažmiriti nad činjenicom da se slabljenje američkog gospodarstva širi i na druga", kaže Robert Rennie, valutni strateg u tvrtki Westpac u Sydneyu.

Mnogi ekonomisti kažu, a priznaje to i sve više političara diljem svijeta, da su SAD, veliki dio Europe i Japan već u recesiji. Jutros je objavljeno i da je kineska industrijska proizvodnja snažno pala u listopadu, što pokazuje da slabe čak i nove ekonomske sile, kao što su Kina i Indija.

Posljedice financijske krize, koja se dugo kotrlja a svom snagom buknula je u rujnu i listopadu, natjerale su monetarne i financijske vlasti diljem svijeta na poduzimanje dosad neviđenih mjera. Među ostalim, u pomoć Islandu, Mađarskoj, Ukrajini i još nekim zemljama morao je uskočiti Međunarodni monetarni fond.

No, ni taj svjetski financijski policajac nije svemoguć. Nedostaje mu sredstava, jer njegov kreditni potencijal od 201 milijarde dolara možda neće biti dovoljan za sve kojima je financijska podrška potrebna, pa je jučer britanske premijer Gordon Brown pozvao Saudijsku Arabiju i druge zemlje s golemim financijskim resursima da ubrizgaju svjež kapital u MMF.

"Zemlje koje su veliki proizvođači nafte zaradile su na visokim cijenama nafte posljednjih godina više od 1.000 milijardi dolara, pa su u poziciji da pridonesu. Vjerujem da će Saudijska Arabija pomoći, pa ćemo imati veći fond za pomoć diljem svijeta", kazao je Brown.

Financijske i monetarne vlasti diljem svijeta dokapitaliziraju svoje banke, jamče za njihove kredite i povećavaju jamstva na depozite u bankama kako bi spasile financijski sustav. Vrijednost njihove dosad najavljene pomoći bankarskom sektoru doseže 4.000 milijardi dolara.

Među ostalim, i Irska je nešto od toga učinila. No, po mišljenju čelnika britanske banke HBOS, morati će poduzeti dodatne mjere.

Naime, jučer je Mark Duffy, izvršni direktor Bank of Scotland, koja je dio HBOS-a, kazao kako će irska vlada morati dokapitalizirati tamošnje banke u idućih nekoliko mjeseci jer će im njihova izloženost na tržištu nekretnina, na kojemu cijene padaju, potkopati kapitalnu bazu.

"Vlada to poriče, no ona će morati dokapitalizirati irske banke", tvrdi Duffy.

I Portugal osjeća posljedice financijske krize. Tamošnja vlada nacionalizirala je preko vikenda jednu malu privatnu banku, koja se našla pred kolapsom, a guverner središnje portugalske banke kazao je da će monetarne vlasti pomoći tamošnjim bankama sa 4 milijarde eura kako bi ojačale svoje kapitalne baze i izbjegle veće posljedice najveće svjetske financijske krize od 1930-ih godina.