Na većini azijskih burzi cijene su dionica u srijedu porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, dok su na kineskim tržištima pale jer je Washington povećao carine na uvoz niza kineskih proizvoda.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u plusu 0,3 posto i dosegnuo novu najvišu razinu u 15 mjeseci.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 0,5 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, 0,2 posto.

Kineske su burze pod pritiskom zbog odluke predsjednika SAD-a Joe Bidena o povećanju carina na uvoz niza kineskih proizvoda, od baterija za električne automobile i čipove do nekih medicinskih proizvoda.

To pokazuje da se trgovinski odnosi između Washingtona i Pekinga pogoršavaju, a ulagače se plaše da će Kina odgovoriti sličnim restriktivnim trgovinskim mjerama.

Ostale azijske burze prate jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones ojačao 0,32 posto, dok je S&P 500 porastao 0,48, a Nasdaq indeks 0,75 posto.

Indeksi su porasli, premda su novi podaci pokazali da su proizvođačke cijene u SAD-u u travnju porasle 0,5 posto na mjesečnoj razini i 2,2 posto godišnje, više nego što su analitičari očekivali.

To znači da će inflacija ostati povišena dulje razdoblje nego što su se ulagači nadali, a to znači i da će kamatne stope američke središnje banke ostati povišene dulje nego što se očekivalo.

To je jučer kazao i predsjednik Feda Jerome Powell.

„Nismo očekivali da će biti lagano. No, ti inflacijski podaci viši su nego što je itko očekivao. A to nam govori da moramo biti strpljivi i prepustiti restriktivnoj monetarnoj politici da obavi svoju zadaću", kazao je Powell na jednom skupu bankara.

Ipak, burzovni su indeksi porasli jer je ulagače ohrabrila poruka Powella da ne očekuje povećanje kamatnih stopa, unatoč povišenoj inflaciji.

„Tržište je već shvatilo da će kamate ostati povišene dulje nego što se mislilo. Posljednjih tjedana čak se postavljalo pitanje hoće li Fed još jednom povećati kamate, no Powell je jučer kazao da se o tome sada ne razmišlja", kaže Lindsey Bell, analitičarka u tvrtki 248 ventures, objašnjavajući zašto su burzovni indeksi porasli.

U srijedu će biti objavljeno izvješće o potrošačkim cijenama u SAD-u, koje bi također moglo utjecati na smjer tržišta.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da bi temeljna stopa potrošačkih cijena, koja ne uključuje cijene hrane i energenata, u travnju mogla porasti 0,3 posto na mjesečnoj razini, a na godišnjoj 3,6 posto.

Dolar oslabio, cijene nafte nadoknađuju gubitke

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 105,05 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,25 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 156,30 na 156,35 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0820 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0785 dolara.

Cijene su nafte, pak, nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,66 posto, na 82,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,73 posto, na 78,60 dolara.