Na većini azijskih burzi cijene su dionica u utorak pale jer zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte rastu, pa se ulagači plaše jačanja inflacije i povećanja kamatnih stopa središnjih banaka.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom su cijene dionica u Indiji, Japanu, Hong Kongu i Australiji pale između 0,1 i 0,8 posto, dok su u Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 1,5 posto.

Ulagači su oprezni jer se kriza na Bliskom istoku ne smiruje i ne nazire se kraj popuštanju napetosti između SAD-a i Irana.

Zbog toga je Hormuški tjesnac, ključni prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje praktično zatvoren, pa cijene ′crnog zlata′ rastu.

To, pak, podržava povišenu inflaciju, pa je jasno da će središnje banke u svijetu povećati kamatne stope.

Ovoga se tjedna očekuje da će to, drugi put ove godine, učiniti Europska središnja banka. Analitičari vjeruju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, na 2,75 posto, a očekuje se još jedno takvo povećanje u prosincu, pa bi ključna kamata na kraju godine iznosila 3,0 posto.

A procjene o tome hoće li u rujnu i američki Fed povećati kamate osciliraju iz dana u dan. Stoga će u fokusu ulagača ovoga tjedna biti izvješće o potrošačkim cijenama u SAD-u u kolovozu. Ako se pokaže da inflacija raste, za očekivati je da će i Fed u rujnu podići kamatne stope.

Na Wall Streetu se jučer zbog praznika nije radilo, a jutros američki terminski indeksi stagniraju.

Cijene nafte i dalje rastu

Cijene su nafte, pak, dodatno porasle. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros ojačala 0,60 posto, na 97,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,62 posto, na 92,95 dolara.

Dolar oslabio drugi dan zaredom

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost američke prema košarici valuta pala drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,84 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,13 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 156,10 na 153,50 jena.

Oštar pad dolara prema jenu posljednjih dana posljedica je upozorenja japanskih vlasti da bi mogle ponovno intervenirati na tržištu ako zatreba, ali i procjena analitičara da će japanska središnja banka uskoro povećati kamatne stope.

Špekulira se, također, da bi japanski investitori, uključujući osiguravajuća društva i mirovinske fondove, mogli povući dio investicija iz američkih obveznica i ulagati u japanske jer prinosi na japanske rastu.

Američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1620 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1610 dolara.