Na azijskim burzama u petak se trguje oprezno, pri čemu su cijene dionica blago porasle, dok se čeka izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje obično znatno utječe na smjer tržišta.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru i Australiji porasle između 0,2 i 0,7 posto.

Burzovni indeksi u Šangaju i Južnoj Koreji blago su pali, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,4 posto. Ostane li tako, u ovom bi tjednu zabilježio rast od 0,3 posto.

Azijski su ulagači oprezni jer će danas poslijepodne biti objavljeno izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta jer bi nakon tih podataka mogle porasti ili splasnuti špekulacije o povećanju kamata američke središnje banke.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u svibnju u SAD-u otvoreno oko 162.000 novih radnih mjesta i da je stopa nezaposlenosti pala s 5 na 4,9 posto.

Budu li podaci bolji nego što se očekuje, to bi bio signal da bi Fed doista mogao povećati ključne kamatne stope već za koji mjesec, kako to najavljuje niz dužnosnika Feda.

No, to bi značilo i da se američko gospodarstvo oporavlja nakon usporavanja rasta u prvom tromjesečju i da je dovoljno čvrsto da izdrži povećanje kamata.

Ako, pak, podaci budu slabiji od očekivanja, to bi značilo da Fed neće žuriti s povećanjem kamata, ali i da je rast najvećeg svjetskog gospodarstva sporiji nego što se procjenjuje.

"Ako podaci budu u skladu s očekivanjima i ako predsjednica Feda Janet Yellen u najavljenom govoru u ponedjeljak zadrži pozitivan stav o povećanju kamata, mislim da su šanse za povećanje cijene novca već u lipnju vrlo visoke", kaže Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.

Trenutačno sudionici na tržištima novca daju samo 20 posto šansi da će Fed povećati kamate već u lipnju, a 60 posto da će to učiniti u srpnju.

Smatra se, naime, da će čelnici Feda pričekati ishod referenduma o izlasku ili ostanku Britanije u Europskoj uniji, a tek nakon što ta neizvjesnost bude uklonjena s tržišta odlučivati o kamatama.

Podršku tržištima, pak, pruža stabilnost cijena nafte. Jučer su, doduše, znatno oscilirale, pa su nakon vijesti da OPEC nije postigao dogovor o smanjenju proizvodnje pale oko 2 posto, no kasnije su nadoknadile sve gubitke jer je ulagače ohrabrio podatak o padu zaliha nafte u SAD-u.

Jutros se na američkom tržištu cijena barela stabilno kreće oko 49,20 dolara, pa je od početka tjedna na gubitku 0,3 posto.

Na londonskom se tržištu, pak, cijena barela stabilno kreće oko 50,10 dolara, pa je na putu tjednog dobitka od 1,6 posto.

A na valutnim je tržištima tečaj dolara prema japanskom jenu i dalje pod pritiskom. Jutros se kreće oko 108,60 jena, nedaleko najniže razine u dva tjedna, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,05 jena.

U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, ojačao, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,1205 na 1,1155 dolara.

Čelnici Europske središnje banke (ECB) poručili su nakon jučerašnje sjednice kako se blagi oporavak gospodarstva eurozone nastavlja, pa su procjene rasta u ovoj godini povećali s prethodnih 1,4 na 1,6 posto.

ECB je blago povećala i procjenu inflacije u ovoj godini, s 0,1 na 0,2 posto, i nije najavila nikakve nove poticajne mjere, osim da će nastaviti s implementacijom prije prihvaćenih mjera.