Na azijskim se burzama u petak trguje oprezno, nakon jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu, dok ulagači procjenjuju kako će odluke nekoliko ključnih središnjih banaka u svijetu utjecati na tržišta.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,25 posto, pa je od početka tjedna na gubitku oko 1,7 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 0,8 i 1 posto. U Australiji i Južnoj Koreji porasle su, pak, oko 0,1 posto.

Na azijskim burzama vlada oprez dok ulagači procjenjuju kako će odluke ključnih središnjih banaka u svijetu, među kojima američkog Feda i Europske središnje banke, utjecati na tržišta.

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi pali, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor, nakon što je Fed zbog visoke inflacije u SAD-u najavio brže ukidanje poticaja i povećanje kamatnih stopa u idućoj godini.

Dow Jones oslabio je 0,08 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,87, a Nasdaq indeks 2,47 posto.

Gubici Nasdaqa i S&P 500 indeksa ponajviše su posljedica oštrog pada cijena dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Nvidia, Microsoft, Amazon i Tesla.

Te su dionice u ovoj godini predvodile po rastu cijena, kao i lani, no ulagači sada procjenjuju da će u okruženju s višim kamatnim stopama i oporavkom gospodarstva bolje proći sektori koji su osjetljiviji na kretanja u gospodarstvu.

Tako su jučer porasle cijene dionica u financijskom sektoru, s obzirom da će u idućoj godina američka središnja banka povećati ključne kamatne stope.

U srijedu je, naime, Fed odlučio ubrzati proces ukidanja gospodarskih poticaja kako bi suzbio inflaciju.

Tako će program otkupa obveznica završiti u ožujku, dok bi u idućoj godini Fed mogao povećati ključne kamatne stope čak u tri navrata, a prvi put već krajem zime ili početkom proljeća.

Nakon poruka Feda, u srijedu su burzovni indeksi snažno porasli, no već u četvrtak su pali. Pritom su pale cijene dionica u tzv. sektorima rasta, kao što je tehnološki, dok su ojačali tzv. sektori vrijednosti, a koji bi mogli imati bolje rezultate tijekom oporavka gospodarstva.

„Vidimo da se novac povlači iz sektora rasta, kao što bi i trebao, jer će ti sektori biti manje privlačni u okruženje u kojemu kamate rastu. Puno je neizvjesnosti na ulasku u 2022. godinu u kojoj bi Fed mogao biti oštriji nego dosad", kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,02 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,39 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 114,05 na 113,85 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1340 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1285 dolara.

Posljedica je to reakcija ulagača nakon što je britanska središnja banka povećale kamatne stope za 0,15 postotnih bodova, na 0,25 posto, dok je Europska središnja banka smanjila količinu poticaja.

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je objavila da će u ožujku 2022. godine okončati krizne poticaje gospodarstvu eurozone i potom pojačati standardne mjere potpore zbog neizvjesnosti koju stvaraju nove varijante koronavirusa.

Danas, pak, zasjedaju čelnici japanske središnje banke.

A cijene su nafte jutros pale, nakon što su jučer porasle oko 2 posto.

Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,2 posto, na 74,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 72,15 dolara.