MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,5 posto, dok su u Singapuru, Šangaju i Hong Kongu cijene dionica pale između 0,2 i 0,5 posto. U Australiji i Južnoj Koreji blago su porasle.

Azijski su ulagači oprezni jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale, nakon što su čelnici američke središnje banke povećali ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 2 do 2,25 posto, što je već treće povećanje kamata od početka godine.

To je u skladu s očekivanjima na tržištima, no ulagači su se nadali i da će Fed signalizirati da bi do kraja godine mogao još jednom povećati kamate, a potom na neko vrijeme završiti ciklus zaoštravanja monetarne politike.

Međutim, Fed je signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u 2019., a potom još jednom u 2020. godini.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je na konferenciji za medije da središnja banka pažljivo prati inflaciju, izrazivši zabrinutost da bi snažan rast američkog gospodarstva mogao dovesti do pregrijavanja i prisiliti Fed na daljnje povećanje kamata.

To je uznemirilo ulagače jer bi prema tom scenariju ključna kamata mogla dosegnuti 3,4 posto na kraju 2020., otprilike pola postotnog boda iznad tzv. ′neutralne′ razine kamate, koja označava da monetarne politika nije ni poticajna ni restriktivna.

„Tri povećanja kamata u idućoj godini je apsurdno. S jednim povećanjem do kraja ove godine i još jednim u ožujku iduće, dosegnule bi se razine koje mnogi smatraju neutralnim. S obzirom da inflaciju nije presnažna, bilo bi razumno da Fed učini stanku nakon povećanja kamata u ožujku i dopusti tržištu da se prilagodi novoj politici", kaže Bob Baur, ekonomist u tvrtki Principal Global Investors.

Unatoč povećanju kamata Feda, dolar na valutnim tržištima nije značajnije ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94,30 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,16 bodova.

Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti porasla s jučerašnjih 112,95 na 113,15 jena.

Američka je valuta ponešto ojačala i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1750 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1765 dolara.

Cijene su nafte, pak, na putu tjednih dobitaka, nakon što su OPEC i njegovi partneri na čelu s Rusijom nedavno odlučili da neće povećati proizvodnju, unatoč padu ponude iz Irana zbog predstojećih američkih sankcija protiv te zemlje.

Jutros je na londonskom tržištu cijena barela porasla 1,1 posto, na 82,20 dolara, nedaleko 82,55 dolara, najviše razine u gotovo četiri godine. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 1,2 posto, na 72,50 dolara.