Na azijskim se burzama u petak trguje oprezno jer su ulagače zabrinule poruke kineskih čelnika o gospodarskoj situaciji, dok podršku tržištima pruža rast cijena dionica na Wall Streetu drugi dan zaredom.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale između 0,7 i 2,3 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su, pak, između 0,5 i 0,8 posto.

Oštar pad hongkonške burze ponajviše je posljedica pada cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Alibaba i Meituan.

Kineske ulagače zabrinule su i poruke sa sjednice Komunističke partije da se ne mogu očekivati novi snažni poticaji gospodarstvu.

Uz to, čelnici vladajuće stranke izostavili su iz priopćenja ciljanu razinu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,5 posto, koliko se planiralo prije, te su samo naveli da će se u ovoj godini truditi postići najbolji mogući rezultat u gospodarstvu.

To je izazvalo zabrinutosti u vezi drugog po veličini svjetskog gospodarstva, koje je već dulje vrijeme pod pritiskom zbog krize na nekretninskom tržištu i ′zatvaranja′ gradova kako bi se suzbilo širenja koronavirusa.

Podršku ostalim burzama u regiji pružio je, pak, jučerašnji rast indeksa na Wall Streetu za više od 1 posto, drugi dan zaredom.

Jučer je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju skliznuo 0,9 posto na anualiziranoj razini, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.

Premda neki smatraju da se ne radi o recesiji jer nisu pali svi gospodarski segmenti, a tržište rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, što, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.

Bez obzira radi li se o recesiji ili usporavanju rasta gospodarstva, taj podatak potaknuo je špekulacije da bi američka središnja banka ubuduće mogla biti manje agresivna po pitanju povećanja kamata.

Kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, Fed je u srijedu povećao ključne kamatne stope za daljnjih 0,75 postotnih bodova, drugi mjesec zaredom, u raspon od 2,25 do 2,50 posto.

Ulagače je, međutim, ohrabrila izjava predsjednika Feda Jeromea Powella da će daljnji potezi središnje banke ovisiti o budućim gospodarskim pokazateljima i da je za očekivati usporavanje tempa zaoštravanje monetarne politike.

U svakom slučaju, ulagači su mirni što se kamata tiče do kraja ljeta jer se iduća sjednica Feda održava tek u rujnu.

Sinoć su, nakon zatvaranja Wall Streeta, bolje nego što se očekivalo rezultate objavili i tehnološki divovi Amazon.com i Apple, pa su cijene tih dionica znatno porasle.

Zahvaljujući tome, trenutno su terminski S&P 500 i Nasdaq indeks u plusu, pa bi se rast Wall Streeta mogao nastaviti i u petak, treći dan zaredom.

Dolar oslabio, cijene nafte porasle

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 106,15 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,32 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao s jučerašnjih 135,45 na 134,50 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0215 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0210 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,83 posto, na 108,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,27 posto, na 97,65 dolara.