MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,1 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu od početka listopada prošle godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji skliznule između 0,1 i 0,2 posto. U Australiji i Šangaju porasle su, pak, između 0,4 i 0,6 posto.

Usporavanje rasta gospodarstva SAD-a

Na tržištima vlada oprez jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale oko 0,4 posto, nakon što je objavljeno da su u prosincu prošle godine u SAD-u neočekivano pale narudžbe za kapitalne proizvode.

To pokazuje da kompanije manje troše na novu opremu, a to najavljuje slabljenje gospodarskih aktivnosti.

Uz to, prodaja postojećih kuća u SAD-u pala je u siječnju na najnižu razinu od studenoga 2015. godine, što ukazuje na slabljenje potražnje zbog povećanja kamatnih stopa na kredite.

Prema modelu ogranka Feda u Atlanti, američki bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi u četvrtom lanjskom tromjesečju porasti za 1,4 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 3,5-postotni rast u trećem kvartalu prošle godine.

Niz podataka ukazuje i na usporavanje rasta ostalih najvećih svjetskih gospodarstava, od Kine i Japana do eurozone.

Napredak u pregovorima već uglavnom uračunat

Zbog toga ulagače nisu ohrabrile ni vijesti o napretku u trgovinskim pregovorima u Washingtonu između SAD-a i Kine.

Kako piše Reuters, radi se na usuglašavanju šest memoranduma o razumijevanju u vezi prijedloga reformi u Kini, a predsjednik SAD-a Donald Trump sastat će se u petak sa zamjenikom kineskog premijera Liu Heom.

Mediji špekuliraju da bi se Trump i kineski predsjednik Xi Jinping mogli sastati idućega mjeseca kako bi potpisali trgovinski sporazum ili osigurali ′memorandum o razumijevanju′.

U posljednja dva mjeseca cijene su dionica na svjetskim burzama snažno porasle, nadoknadivši gubitke od kraja prošle godine, jer se ulagači nadaju da će SAD i Kina postići trgovinski dogovor i tako okončati carinski rat koji je trajao većim dijelom prošle godine.

Uz to, nakon što je prošle godine povećala kamatne stope u četiri navrata za po 0,25 postotnih bodova, američka središnja banka već tjednima poručuje da će biti strpljiva po pitanju kamatnih stopa zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva i popuštanja inflacijskih pritisaka.

Zbog toga većina analitičara smatra da Fed neće u ovoj godini dodatno povećavati kamate, što pozitivno utječe na tržište dionica.

Međutim, analitičari kažu da su dobre vijesti u vezi trgovinskih pregovora i iz Feda već u velikoj mjeri ugrađene u tržišta, pa sada imaju samo ograničeni utjecaj.

„Zbog toga vijesti o daljnjem napretku u trgovinskim pregovorima nemaju takav utjecaj na tržišta kao što bi imale prije dva, tri tjedna ili mjesec dana", kaže Rob Carnell, ekonomist u ING-u.

Dolar stagnira

I na valutnim se tržištima trguje oprezno, pa se tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta kreću u uskim rasponima.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,56 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti blago skliznuo s jučerašnjih 110,80 na 110,75 jena.

No, američka je valuta blago ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1335 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1345 dolara.

Cijene nafte blago pale

Cijene se nafte, pak, i dalje kreću blizu najviših razine u ovoj godini, no moguće je da je njihov snažan rast tijekom proteklih tjedana prekinut zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Jutros se na američkom tržištu cijena barela kreće oko 56,85 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 57,35 dolara.

Na londonskom se tržištu, pak, barelom trguje po 66,90 dolara, dok je jučer u ovo doba njegova cijena iznosila 67,15 dolara.