MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,1 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 0,6 posto. No, burzovni indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji pali su između 0,1 i 0,3 posto.

Azijski su ulagači oprezni jer su u petak cijene dionica na Wall Streetu osjetno pale zbog pada cijena nafte i zabrinutosti ulagača zbog vjerojatnog daljnjeg povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

Uz to, i najnoviji podaci pokazuju da se rast kineskog gospodarstva ′hladi′. U listopadu su proizvođačke cijene pale već četvrti mjesec zaredom, što ukazuje na slabljenje domaće potražnje i proizvodne aktivnosti.

„Nema načina da se gospodarstvo vrati na više stope rasta ako vlasti ne uspiju značajno smanjiti pritisak dugova. Sve dosadašnje priče o razduživanju nisu donijele nikakve rezultate", kaže Kevin Lai, ekonomist u tvrtki Daiwa Capital Markets.

Donedavno je zaduživanje lokalnih kineskih vlasti poticalo rast gospodarstva, no već neko vrijeme vlasti nastoje potaknuti smanjenje tih nagomilanih dugova, što je jedan od razloga usporavanja rasta gospodarstva.

Na usporavanje rasta potrošnje u Kini ukazuju i podaci e-trgovca Alibabe, koji je objavio da je u nedjelju, na tzv. „Dan samaca", kada se proizvodi nude po velikim popustima, promet dosegnuo rekordnih 30,7 milijardi dolara. No, to je samo 27 posto više nego godinu dana prije, kada je rast prometa iznosio 39 posto.

Zbog toga su jutros cijene dionica u kineskom potrošačkom sektoru pale gotovo 1 posto, premda je najvažniji indeks na burzi u Šangaju u plusu.

Ulagači se plaše da je usporavanje rasta domaće potražnje posljedica kinesko-američkog trgovinskog sukoba i da daljnje posljedice tek slijede.

Loše na tržišta u razvoju utječe i rast prinosa na američke obveznice jer se očekuje da će Fed do kraja godine još jednom, već četvrti put ove godine, povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

Zbog toga se neki ulagači povlače s tržišta u razvoju i novac usmjeravaju u američku imovinu.

„Tržišta uračunavaju u cijene daljnje povećanje kamata Feda jer niz posljednjih podataka pokazuje da inflacijski pritisci u SAD-u jačaju", pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištu.

I dok rast prinosa na američke obveznice loše utječe na tržišta dionica, na valutnim tržištima dolar već danima jača. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je jutros 0,12 posto, na 97,02 boda, blizu najviše razine u 16 mjeseci od 97,20 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu porastao gotovo 0,2 posto, na 114,05 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula 0,11 posto, na 1,1325 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros porasle, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 3,5 posto.

Cijene nafte pod pritiskom su već pet tjedana zbog manjeg nego što se očekivalo pada iranskog izvoza, nakon uvođenja američkih sankcija, ali i povećanja proizvodnje svih najvećih svjetskih proizvođača nafte - SAD-a, Rusije i Saudijske Arabije.

Zbog toga su nakon pet tjedana pada cijene nafte uronile u područje ′medvjeda′, 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.

Kako bi podržala cijene, Saudijska Arabija poručila je u nedjelju da će u prosincu smanjiti proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno.

Zahvaljujući tome, u ponedjeljak ujutro na američkom je tržištu cijena barela skočila 1,1 posto, na 60,85 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 71,10 dolara.