Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer nema previše razloga za rast cijena dionica treći dan zaredom, s obzirom na slabosti globalnog gospodarstva i očekivanja da će zbog visoke inflacije središnje banke povećavati kamatne stope.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto, nakon dva dana rasta.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,1 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 0,7 posto, dok se u Južnoj Koreji zbog praznika ne radi.

Azijski su ulagači oprezni jer nakon dva dana rasta cijena dionica nema previše razloga za daljnji uspon tržišta.

Gospodarski pokazatelji su solidni, ali ne i impresivni.

Jutros je objavljeno novo, privatno izvješće o aktivnostima u kineskom gospodarstvu koje je pokazalo da je PMI indeks porastao s travanjskih 46 na 48 bodova u svibnju.

To je izvješće, kao i službeno izvješće kineskih vlasti dan prije, pokazalo da su aktivnosti u svibnju bile nešto veće nego u prethodnom mjesecu, ali su i dalje u negativnom području, ispod granice od 50 bodova.

Jutros je objavljeno i da je australsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, više nego što su analitičari očekivali.

No, to nije izazvalo euforiju jer se očekuje da će zbog visoke inflacije australska središnja banka uskoro dodatno povećati kamatne stope.

„Na tržištu se očekuje da će u lipnju kamate povećati središnje banke SAD-a, Britanije, Švedske, Australije i Kanade. Što se više tržišta fokusiraju na inflaciju i poteze središnjih banaka, to će biti više nesigurnosti na tržištima na početku ljeta", kaže Kit Juckes, analitičar u Societe Generale banci.

Wall Street pao

A na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi izgubili dio dobitaka od prošloga tjedna. Dow Jones oslabio je 0,67 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,63, a Nasdaq indeks 0,41 posto.

Nakon što su prošloga tjedna skočili više od 6 posto i tako prekinuli višetjedni negativni niz, jučer su na najvećoj svjetskoj burzi indeksi umjereno pali.

Ulagače zabrinjava mogućnost jačanja inflacije, što bi navelo američku središnju banku na agresivnije povećanje kamatnih stopa nego što se očekivalo.

Guverner Feda Christopher Waller kazao je u ponedjeljak, kada se na Wall Streetu zbog praznika nije radilo, da bi središnja banka trebala biti spremna za povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova na svakoj idućoj sjednici sve dok inflacija ne bude sasvim zauzdana.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će ih dodatno podignuti za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dvije sjednice.

Do kraja godine ključne kamate mogle bi se kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto, procjenjuje se na tržištu.

To će izazvati usporavanje rasta gospodarstva, na što upućuju i svi posljednji pokazatelji.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 101,92 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 101,63 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 128,15 na 129,20 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0720 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0745 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon jučerašnjeg pada. Pritisak na cijene uslijedio je jučer nakon vijesti da bi OPEC mogao prekinuti suradnju s Rusijom po pitanju dogovora o proizvodnji, što bi otvorilo prostor za povećanje proizvodnje na Bliskom istoku.

Jutros je cijena barela na londonskom tržištu ojačala 0,38 posto, na 116,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,40 posto, na 111,15 dolara.