Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio na dobitku 0,15 posto, a cijene su dionica blago porasle i u Singapuru.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Šangaju i Australiji skliznuli su, pak, između 0,1 i 0,7 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati na gubitku 0,1 posto, skliznuvši s najviše razine u više od dvije godine.

Premda su u petak sva tri najvažnija američka burzovna indeksa dosegnula nove rekordne razine, azijski su ulagači oprezni zbog slabijih nego što se očekivalo gospodarskih pokazatelja iz SAD-a.

U svibnju je u najvećem svjetskom gospodarstvu otvoreno 138.000 novih radnih mjesta, znatno manje od očekivanja, a premda je stopa nezaposlenosti skliznula na 4,3 posto, najnižu razinu u 16 godina, podaci pokazuju da tržište rada polagano gubi na zamahu.

Revidirani podaci za ožujak i travanj pokazuju, naime, da je u tim mjesecima broj zaposlenih porastao za 66.000 osoba manje nego što je prvotno objavljeno.

Azijski su ulagači oprezni i zbog geopolitičkih rizika nakon novog, već trećeg od ožujka, terorističkog napada u Britaniji u subotu navečer u kojemu su tri napadača ubila sedam osoba i ranila više od 40.

Taj događaj uznemirio je Britance samo par dana prije izvanrednih parlamentarnih izbora u toj zemlji.

S druge strane, podršku tržištima pruža rast cijena nafte, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 4 posto jer se ulagači plaše da se jaz između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje neće ublažiti tako skoro.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 0,2 posto, na 50,18 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 47,90 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar jutros blago ojačao, nakon što je u petak oslabio 0,8 posto jer su ulagače pokolebali slabiji nego što se očekivalo podaci s tržišta rada.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao je jutros 0,1 posto, na 110,60 jena.

Američka je valuta ojačala za 0,1 posto i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1270 dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest ostalih najvažnijih svjetskih valuta, blago je jutros porastao na 96,77 bodova, nakon što je u petak zaronio na najnižu razinu od američkih predsjedničkih izbora u lanjskom studenom.

Slabost dolara posljedica je nagađanja da američka središnja banka zbog sporog rasta gospodarstva neće u ovoj godini kamate povećati u tri navrata.

Gotovo je sigurno da će Fed kamate po drugi put u ovoj godini povećati u lipnju, no sve manje ulagače smatra da će Fed još jednom na jesen povećati cijenu novca.

"Kretanje prinosa na obveznice pokazuje da ulagači smatraju da je sve manje vjerojatno da će Fed u 2017. godini u tri navrata povećati kamate, premda i dalje postoje relani izgledi da bi to mogao učiniti", kaže James Woods, analitičar u tvrtki Rivkin Securities.