Na azijskim burzama u ponedjeljak su cijene dionica pale, što je ponajviše posljedica pada cijena nafte jer najveći svjetski proizvođači nisu postigli sporazum o zamrzavanju proizvodnje.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u minusu više od 3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju skliznule između 0,3 i 1,3 posto.

Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,00 sati bio u minusu 0,5 posto.

Burzovni su indeksi pod pritiskom zbog pada cijena nafte za otprilike 5 posto, nakon što najveći svjetski proizvođači nisu u nedjelju na sastanku u Dohi postigli sporazum o zamrzavanju proizvodnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros pala 4,6 posto, na 41,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,2 posto, na 38,26 dolara.

Na sastanku u Dohi u nedjelju se okupilo 18 zemalja proizvođača nafte, uključujući i nečlanicu OPEC-a Rusiju, kako bi dogovorile mjere za poticanje cijena nafte.

Međutim, taj dugo očekivani sastanak nije urodio dogovorom jer je Saudijska Arabija tražila da sve članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) sudjeluju u zamrzavanju proizvodnje, uključujući Iran, koji nije sudjelovao na sastanku.

Teheran je odbio mogućnost zamrzavanja proizvodnje na sadašnjim razinama jer želi povratiti svoj tržišni udjel nakon što su mu u siječnju ukinute višegodišnje sankcije.

Nakon pet sati rasprave u Dohi, delegati i ministri objavili su jučer da dogovor nije postignut.

"S obzirom na čvrstu korelaciju između cijena nafte i dionica, azijska tržišta nisu dobro započela tjedan. Pad cijena sirovina pritisnuo je dionice u energetskom i rudarskom sektoru", kaže Angus Nicholson, analitičar u IG-u.

Cijene dionica rudarskih divova Rio Tinta i BHP Billitona skliznule su jutros između 1,5 i 3 posto.

Tokijska je burza pod pritiskom i zbog posljedica snažnog potresa koji je u subotu uzdrmao jugozapad Japana.

Mnoge kompanije, uključujući Sony i Toyotu, prekinule su proizvodnju u tvornicama na tom području, pa su cijene njihovih dionica potonule oko 5 posto.

Japanske ulagače ponovno zabrinjava i jačanje jena, s obzirom da zbog toga proizvodi japanskih izvoznika na inozemnim tržištima gube na cjenovnoj konkurentnosti.

Na valutnim su tržištima, naime, jutros u fokusu japanski jen i druge valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, dok su valute zemalja čija gospodarstva znatno ovise o izvozu nafte, primjerice australski i kanadski dolar, pod pritiskom.

I američki je dolar oslabio prema ′japancu′, pa je njegov tečaj pao 0,6 posto, na 108,07 jena.

I europska je valuta oslabila u odnosu na japansku za 0,6 posto, pa joj je cijena skliznula na 121,95 jena, najnižu razinu od travnja 2013. godine.

U odnosu na američku valutu, tečaj eura ojačao je, međutim, 0,1 posto, na 1,1296 dolara.