Na azijskim se burzama u srijedu trguje suzdržano jer ulagači s oprezom čekaju izvješće o inflaciji u SAD-u, dok su kineske burze porasle, zahvaljujući nadi u nove poticajne gospodarske mjere.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,9 posto, nakon što je jučer skliznuo na najnižu razinu u gotovo dvije godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu porasle između 1,6 i 1,7 posto. U Južnoj Koreji i Australiji su, pak, blago pale.

Snažan rast kineskih burzi zahvaljuje se nadi ulagača u nove poticajne mjere, nakon što su jutros objavljeni podaci pokazali da je u travnju usporen rast proizvođačkih cijena u odnosu na prethodne mjesece.

Doduše, potrošačke su cijene porasle 2,1 posto na godišnjoj razini, više nego što se očekivalo, no popuštanje pritiska na proizvođačke cijene otvara prostor, kažu analitičari, za nove mjere koje bi potaknule rast gospodarstva.

Posljednjih mjeseci rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva znatno usporava zbog strogih mjera za sprječavanje širenja covida-19.

Oko 290 milijuna Kineza pod utjecajem mjera protiv covida

Analitičari Nomure procjenjuju da trenutno 41 kineski grad primjenjuje djelomično ili puno ′zatvaranje′ ili neke druge mjere stroge kontrole, a pod utjecajem tih mjera je otprilike 290 milijuna ljudi.

Na ostalim azijskim burzama jutros se trguje nesigurno, kao i na Wall Streetu dan prije, kada je Dow Jones indeks pao, dok su S&P 500 i Nasdaq ponešto porasli.

U fokusu ulagača danas će biti izvješće o inflaciji u SAD-u, a analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su u travnju potrošačke cijene porasle 0,2 posto na mjesečnoj razini, znatno sporije u odnosu na rast od 1,2 posto mjesec dana prije.

Procjenjuju, također, da je inflacija na godišnjoj razini skliznula na 8,1 posto, nakon što je mjesec dana prije dosegnula 8,5 posto, najvišu razinu od 1981. godine.

Budu li podaci u skladu ili bolji od očekivanja, mogla bi popustiti strahovanja od agresivnog povećanja kamata američke središnje banke.

Budu li podaci slabiji od očekivanja, to bi moglo navesti Fed na povećanje kamata na sjednici idućega mjeseca i za 0,75 postotnih bodova.

Fed je prošloga tjedna povećao kamatne stope za 0,50 postotnih bodova, nakon što ih je u ožujku povećao za 0,25 postotnih bodova, a i na idućim sjednicama razmatrat će se povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova.

Stoga se ulagači plaše da će agresivno zaoštravanje monetarne politike usporiti ionako usporen rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Loretta Mester, predsjednica ogranka Feda u Clevelandu, kazala je jučer da gospodarstvu slijede turbulencije zbog Fedovih napora da spusti inflaciju i da nestabilnost na tržištu dionica neće odvratiti kreatore politike od ciljeva.

Predsjednik SAD-a Joe Biden kazao je, pak, da razmatra ukidanje carina na kineske uvozne proizvode, koje je uveo njegov prethodnik Donald Trump, kako bi se smanjile cijene proizvoda u SAD-u.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,86 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,60 bodova.

Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 130,35 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0535 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0580 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon dva dana pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 1,85 posto, na 104,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,75 posto, na 101,50 dolara.