Na azijskim su burzama i u četvrtak cijene dionica pale, pa je regionalni MSCI indeks na putu kvartalnog gubitka od oko 10 posto, što je posljedica visoke inflacije, rasta kamatnih stopa i rizika od recesije.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,5 posto, pa je gubitak na kvartalnoj razini povećao na otprilike 10 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,4 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,7 i 1 posto. U Hong Kongu i Šangaju porasle su, pak, između 0,1 i 1,3 posto.

Kineska tržišta porasla su zahvaljujući podacima o rastu proizvodne aktivnosti u lipnju, što je potaknulo nadu u oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon što je mjesecima bilo pod pritiskom zbog borbe protiv koronavirusa.

U Japanu su, pak, cijene dionica znatno pale, nakon što je objavljeno da je u svibnju industrijska proizvodnja pala oštrih 7,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su analitičari očekivali pad od samo 0,3 posto.

Na kraju drugog tromjesečja na burzama vlada sumorno raspoloženje zbog oštrog pada cijena dionica proteklih mjeseci, a preostaje samo nada da bi se u drugom dijelu godine tržišta mogla donekle oporaviti.

Na Wall Streetu je u drugom tromjesečju S&P 500 indeks izgubio gotovo 16 posto, dok je Nasdaq potonuo 21 posto.

Jučer su na najvećoj svjetskoj burzi ti indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači vrlo oprezni, s obzirom da se rast gospodarstva usporava, dok se očekuje daljnje agresivno povećanje kamatnih stopa.

Naime, i jučer su iz američke središnje banke stigle poruke da će u srpnju kamatne stope biti dodatno oštro povećane kako bi se suzbila inflacija, koja se kreće na najvišim razinama u više od 40 godina.

Čelnici Feda poručuju i kako je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata i da neće doći do recesije.

No, ulagači nisu sigurni u to, s obzirom da su jučer objavljeni revidirani podaci pokazali da je u prvom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) pao nešto više nego što je pokazala prva procjena.

Pritom je osobna potrošnja, koja čini oko 70 posto BDP-a, pridonijela manje nego što je prvotno objavljeno.

A to znači da je inflacija utjecala na potrošnju i da bi potrošnja i ubuduće mogla slabiti, s obzirom na rast kamata.

Fedovo povećanje kamata i usporavanje rasta gospodarstva glavni su razlozi pada S&P 500 indeksa od početka godine za oko 20 posto.

Tako su sva tri najvažnija američka indeksa na putu gubitaka drugi kvartal zaredom, što nije zabilježeno od 2015. godine.

Pritom je S&P 500 indeks na putu najvećeg gubitka u prvom polugodištu još od 1970. godine.

„Središnja banka morala je odstupiti od labave monetarne politike, kakvu je vodila desetak godina, i započeti ciklus zaoštravanja. Za mnoge ulagače to je nešto sasvim novo. Dolazi do zauzimanja novih pozicija, s obzirom da ubuduće očekujemo sasvim drugačije okruženje po pitanju kamata", kaže Megan Horneman, direktorica u tvrtki Verdence Capital Advisors.

Dolar ojačao, cijene nafte blago porasle

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla, pa se primaknula najvišoj razini u 20 godina.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 105,02 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,42 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 136,15 na 136,55 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0455 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0530 dolara.

Cijene su nafte, pak, blago porasle, nakon jučerašnjeg pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,10 posto, na 116,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,20 posto, na 110,10 dolara.