MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,8 posto, odmaknuvši se od najniže razine u osam tjedana na koje je pao dan prije.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio više od 4 posto i time se izvukao iz područja ′medvjeda′ u koje je skliznuo u utorak.

U Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i Australiji burzovni su indeksi, pak, porasli između 0,1 i 1,8 posto, dok su u Šangaju blago pali.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji skok skok cijena dionica na Wall Streetu za gotovo 5 posto, što je njihov najveći dnevni dobitak u gotovo 10 godina. Pritom je Dow Jones indeks po prvi put u povijesti skočio više od 1.000 bodova.

Analitičari kažu da ne postoji samo jedan razlog za taj uspon, osim što je izvješće Mastercarda pokazalo da je blagdanska potrošnja u SAD-u skočila za 5,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najviše u šest godina, na 850 milijardi dolara.

Uz to, Bijela kuća pokušala je smiriti tržišta nakon što je predsjednik SAD-a Donalda Trumpa u ponedjeljak kazao da je Fed jedini problem u američkom gospodarstvu, a mediji su pisali i to da Trump razmatra mogućnosti smjenjivanja predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella.

No, ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Hassett kazao je jučer da Powell neće ostati bez posla i da je Trump zadovoljan radom ministra financija Stevena Mnuchina.

Mnuchin se, naime, našao pod pritiskom nakon što je u nedjelju kazao da je kontaktirao čelnike vodećih američkih banaka od kojih je dobio potvrdu da su te banke "zdrave", odnosno da imaju dovoljno likvidnosti za kreditiranje, unatoč oštrom padu cijena dionica na Wall Streetu.

Mnuchin je na taj način pokušao utjecati na stabilizaciju tržišta, no njegove su izjave u ponedjeljak izazvale pad cijena dionica jer su se ulagači pitali nije li situacija gora nego što se misli ako je ministar zvao čelnike najvećih banaka.

Ipak, na azijskim tržištima ne vlada takva euforija kao jučer na Wall Streetu jer su američki terminski indeksi trenutno u minusu oko 0,3 posto i jer su svi razlozi zbog kojih su burze posljednjih dana bile pod pritiskom i dalje prisutni.

Tako i novi podaci, primjerice iz Kine, ukazuju na usporavanje rasta gospodarstva, dok će dio američkih državnih službi ostati zatvoren do početka iduće godine jer se republikanci i demokrati u Kongresu ne uspijevaju dogovoriti oko financiranja savezne vlade u idućih godini dana.

Najveći je prijepor povezan s inzistiranjem Donalda Trumpa da se osiguraju sredstva za gradnju zida na granici s Meksikom.

„Postavlja se pitanje je li ovo skok cijena povezan s tržištem ′medvjeda′ ili nešto održivo", kaže Chris Weston, analitičar u brokerskoj kući Pepperstone.

A nakon što su jučer skočile više od 8 posto, odmaknuvši se od najnižih razina u više od godinu dana, cijene su nafte jutros izgubile dio tih dobitaka.

Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,5 posto, na 46,0 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 54,25 dolara.

Na valutnim je tržištima, pak, dolar prema košarici valuta ponešto oslabio. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0,2 posto, na 96,84 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao 0,4 posto, na 110,95 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,2 posto, na 1,1380 dolara.