Na većini azijskih burzi cijene su dionica u srijedu porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no trguje se suzdržano jer zbog visoke inflacije i povećanja kamata središnjih banaka raste rizik od stagflacije.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,8 posto i tako nadoknadio jučerašnje gubitke.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,9 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Australiji porasle između 0,4 i 1,7 posto. U Južnoj Koreji i Šangaju pale su, pak, između 0,1 i 0,7 posto.

Na samom početku trgovanja MSCI indeks bio je na dobitku i više od 1 posto jer je ulagače ohrabrio jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu drugi dan zaredom.

Dow Jones ojačao je 0,80 posto, dok je S&P 500 porastao 0,95, a Nasdaq indeks 0,94 posto, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova, kao što su Apple i Microsoft.

Ojačao je i energetski sektor, zahvaljujući rastu cijena nafte.

No, entuzijazam azijskih ulagača ubrzo je splasnuo jer nema baš previše razloga za kupnju dionica dok središnje banke zbog visoke inflacije povećavaju kamatne stope.

Nakon što je jučer australska središnja banka povećala ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, jutros se očekuje da će i indijska središnja banka zaoštriti monetarnu politiku.

U četvrtak će, pak, zasjedati čelnici Europske središnje banke koji će najvjerojatnije okončati program poticajnih mjera i signalizirati skorašnje povećanje kamata, s obzirom da se u eurozoni inflacija kreće na rekordnim razinama.

Jučer je, pak, ministrica financija SAD-a Janet Yellen kazala kako bi inflacija mogla ostati povišena te da će stoga u prijedlogu proračuna povećati procjenu stope inflacije u ovoj godini sa sadašnjih 4,7 posto.

Očekuje se i daljnje agresivno povećanje kamatnih stopa američke središnje banke.

Povećanje kamata i zaoštravanje monetarne politike nužno je kako bi se, nakon podužeg razdoblja tiskanja novca u cilju izvlačenja gospodarstava iz koronarecesije, suzbila inflacija.

No, to će usporiti rast svjetskog gospodarstva, koje je ionako pod pritiskom zbog rata u Ukrajini i poremećaja u nabavnim lancima.

A to povećava rizike od stagflacije, odnosno visoke inflacije i sporog rasta gospodarstava.

Svjetska banka smanjila je jučer procjene rasta globalnog gospodarstva u ovoj godini na 2,9 posto, dok je još u siječnju očekivala rast od 4,1 posto.

Dolar blago oslabio, cijene nafte porasle

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 102,50 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,60 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 132,55 na 133,05 jena, novu najvišu razinu u 20 godina.

No, američka je valuta stabilna u odnosu na europsku, pa se cijena eura kreće oko 1,0680 dolara, kao i jučer u ovo doba.

Slabost jena posljedica je očekivanja da će japanska središnja banka nastaviti voditi poticajnu monetarnu politiku, s obzirom na slabosti u gospodarstvu. Sve ostale najvažnije središnje banke u svijetu, osim kineske, ili zaoštravaju monetarnu politiku ili to najavljuju.

Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,26 posto, na 120,88 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,28 posto, na 119,75 dolara.