Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, nastavivši silaznom putanjom nakon što su u prvom tromjesečju svjetske burze zabilježile najveći kvartalni pad od izbijanja pandemije koronavirusa početkom 2020. godine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,5 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oslabio 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Hong Kongu pale oko 0,7 posto. U Australiji i Šangaju porasle su, pak, između 0,1 i 0,6 posto.

Većina azijskih tržišta prati jučerašnji pad Wall Streeta drugi dan zaredom, za otprilike 1,5 posto.

Početkom tjedna svjetske su burze porasle, zahvaljujući optimizmu ulagača nakon vijesti da je u mirovnim pregovorima Rusija obećala da će drastično smanjiti vojne operacije oko Kijeva, a Ukrajina predložila neutralni status.

No, rat u Ukrajini se nastavlja, a danas bi se trebali nastaviti i pregovori između Rusije i Ukrajine.

Jučer je ulagače uznemirila prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će prekinuti isporuke plina europskim zemljama, ako ih neće plaćati u rubljima.

Bijela kuća uvela je, pak, nove sankcije Rusiji i najavila dosad najveću prodaju nafte iz strateških rezervi kako bi spriječila daljnji rast cijene ′crnog zlata′.

Snažan rast cijena nafte, ali i drugih sirovina od početka rata u Ukrajini podržava jačanje inflacijskih pritisaka.

Zabrinjava visoka inflacija

I jučer objavljeni podaci potvrdili su da se u SAD-u inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina.

Prema indeksu cijena proizvoda za osobnu potrošnju, inflacija, bez cijena hrane i energije, dosegnula je u veljači 5,4 posto na godišnjoj razini, a sa cijenama energije i hrane 6,4 posto.

„Premda su podaci u skladu s očekivanjima, brojke su veće nego što su bile prošloga mjeseca i vjerojatno će i dalje rasti. A to samo učvršćuje pozicije Feda da bude agresivniji u suzbijanju inflacije", kaže Ken Polcari, partner u tvrtki Kace Capital Advisors.

Kako bi suzbila inflaciju, nedavno je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju mogla bi ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Ulagači se plaše da će tempo povećanja kamata biti čak i agresivniji nego što se očekivalo.

Zbog toga su u prvom tromjesečju svi burzovni indeksi na Wall Streetu zabilježili najveći kvartalni pad od prvog tromjesečja 2020., kada je tržišta uzdrmalo izbijanje koronakrize. Dow Jones pao je 4,6 posto, S&P 500 4,9, a Nasdaq indeks čak 9 posto.

U fokusu ulagača danas će biti izvješće o zapošljavanju u SAD-u u ožujku, koje obično znatno utječe na smjer tržišta jer ukazuje na to da li se rast najvećeg svjetskog gospodarstva ubrzava ili usporava, ali i na to rastu li plaće i inflacijski pritisci.

A rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva, kineskog, usporava, sudeći po svim posljednjim izvješćima o kretanju industrijske aktivnosti.

Dolar ojačao, cijene nafte stagniraju

Na valutnim tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, nakon dva dana pada.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 98,40 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,76 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 122,20 na 122,35 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1070 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1160 dolara.

Cijene nafte, pak, stagniraju nakon što su jučer oštro pale jer je Bijela kuća najavila dosad najveću prodaju nafte iz strateških rezervi kako bi spriječila daljnji rast cijene ′crnog zlata′.

Na londonskom se tržištu jutros cijena barela stabilno kreće oko 104,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,20 posto, na 100,05 dolara.