MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 3,9 posto i zaronio na najnižu razinu od ožujka prošle godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo gotovo 4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 2,5 i 4,4 posto.

Azijske ulagače na prodaju je naveo jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. S&P 500 indeks potonuo je 3,3 posto, što je njegov najveći dnevni pad od veljače, čime je s najveće svjetske burze izbrisano oko 850 milijardi dolara vrijednosti dionica.

Posljedica je to, među ostalim, višetjednog rasta prinosa na američke državne obveznice, koji su dosegnuli najviše razine u sedam i pol godina, zbog čega raste konkurentnost obveznica u odnosu na rizičnije investicije.

Ulagači se plaše da će se njihov rast nastaviti jer svi posljednji podaci ukazuju na snažan rast američkog gospodarstva, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa kako bi spriječila pregrijavanje gospodarstva i jačanje inflacije.

Donedavno su se ulagači nadali da je ciklus povećanja kamata pri kraju, no Fed je prije dva tjedna signalizirao da bi kamate mogao povećati i u prosincu, već četvrti put ove godine.

Osim toga, monetarne vlasti očekuju da će cijenu novca podići još u tri navrata u idućoj godini i još jednom na početku 2020.

„Tržišta dionica našla su se na udaru rasprodaja zbog nesigurnosti ulagača u vezi rasta prinosa, upozorenja MMF-a o rizicima po financijsku stabilnost i nastavka trgovinskih tenzija", pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na situaciju na tržištu.

Upozorenja MMF-a

Ulagači se plaše da bi zaoštravanje monetarne politike Feda moglo biti previše agresivno, a takva očekivanja loše utječu na tržište kapitala, na kojemu se cijene dionica kreću na najvišim razinama u povijesti, dok s druge strane više kamate potiču rast prinosa na obveznice, zbog čega raste njihova konkurentnost u odnosu na dionice i druge rizičnije investicije.

Uz to, više kamate mogle bi izazvati usporavanje rasta gospodarstva i umanjiti zarade kompanija.

„Trenutno ne možemo vidjeti donju razinu na koju bi tržišta dionica mogla pasti", kaže Chien Bor-ji, analitičar u tvrtki Cathay Futires Consultant.

Ulagače zabrinjavaju i naznake usporavanja rasta globalnog gospodarstva, na što je ovih dana upozorio i Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je zbog uvođenja carina i zaoštravanja financijskih uvjeta u svijetu smanjio procjene rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 3,7 posto, dok se prije očekivao rast od 3,9 posto.

Pritom je MMF smanjio procjene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Europe u ovoj i idućoj godini. Poručio je i da su valuacije na tržištu dionica ′ekstremno visoke′.

Čelnica MMF-a Christine Lagarde upozorila je, pak, jutros da globalno gospodarstvo „vjerojatno nije dovoljno snažno", a da uz rekordne razine globalnog javnog duga tržištima u razvoju prijeti rizik od odljeva kapitala.

Trump: Mislim da je Fed poludio

Tržišta su pod pritiskom i zbog tinjajućih trgovinskih tenzija, nakon što je ovih dana predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno zaprijetio Kini uvođenjem dodatnih carina na 267 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz.

Ipak, ulagače najviše zabrinjava rast prinosa na američke obveznice jer se očekuje da će Fed nastaviti povećavati kamatne stope, a mnogi smatraju da je pritom previše agresivan.

„Vidjeli smo da su se dionice dosad držale prilično dobro dok su kamatne stope rasle, no sada se pojavljuju pukotine na tržištu. Tržišta se plaše da će Fed biti previše agresivan po pitanju povećanja kamata", kaže Ed Campbell.

To smatra i predsjednik Trump, koji je neki dan kazao da Fed prebrzo povećava kamate, s obzirom da je inflacija minimalna, a gospodarstvo snažno.

Jučer je, pak, nakon oštrog pada Wall Streeta novinarima kazao da se ne slaže s potezima središnje banke. „Mislim da je Fed poludio", kazao je Trump.

Traže se sigurnija utočišta za kapital

Zbog rasprodaje na tržištima dionica, na valutnim tržištima jačaju valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švicarski franak.

Zbog toga je jutros tečaj dolara prema japanskoj valuti zaronio na 112,15 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 113,05 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1510 na 1,1565 dolara.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo na 95,20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,59 bodova.

A nakon što su nedavno dosegnule najviše razine u četiri godine, cijene su nafte pod pritiskom već nekoliko dana, od kada je MMF smanjio procjene rasta globalnog gospodarstva jer to znači da bi mogla oslabiti i potražnja za ′crnim zlatom′.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros pala 1,9 posto, na 81,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,7 posto, na 71,95 dolara.