MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,6 posto, nakon deset dana pada.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio gotovo 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu porasle između 0,2 i 1,4 posto. U Australiji su, pak, pale oko 0,5 posto.

MSCI indeks odmaknuo se od najniže razine u 14 mjeseci nakon što je objavljeno da je iz američkog ministarstva financija Pekingu poslan poziv na novi bilateralni sastanak o trgovini.

Taj je poziv uslijedio nakon što je više od 85 američkih industrijskih grupa formiralo koaliciju kako bi se javno borili protiv politike nametanja carina predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Mnogim američkim kompanijama ne odgovara nametanje carina jer komponente za svoje proizvode uvoze iz Kine, pa im to poskupljuje proizvodnju. A Trumpove prijetnje carinama dosegle su razine koje nitko nije mogao niti zamisliti, poručili su jučer predstavnici te koalicije.

„Javna podrška Trumpu posljednjih je tjedana pala, pa bi Demokratska stranka mogla osvojiti Zastupnički dom Kongresa. Vjerojatno mu je potreban neki uspjeh po pitanju trgovine uoči izbora za Kongres", kaže Mutsumi Kagawa, strateg u tvrtki Rakuten Securities.

Stoga bi, kaže, moglo doći do zaokreta u Trumpovoj trgovinskoj politici.

„Sigurno će zadržati čvrstu retoriku, no njegova će vlada pokušati nešto dogovoriti iza scene", kaže Kagawa.

No, mnogi su i dalje oprezni.

„Vijest o nastavku pregovora dovela je kratkoročno do olakšanja na tržištu, no put koji im predstoji i dalje je težak", kaže Tai Hui, strateg u tvrtki JP Morgan Asset Management.

Trgovinske napetosti između SAD-a i Kine jačale su od kada je prošloga tjedna istekao rok za javnu raspravu o prijedlogu predsjednika Trumpa da se uvedu carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.

Dosad su SAD i Kina jedna drugoj nametnule uvozne carine na robu vrijednu 50 milijardi dolara, a Kina je najavila da će i na nove carine odgovoriti - carinama.

A na valutnim je tržištima dolar jutros oslabio. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94,80 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,13 bodova.

Pritom se cijena dolara prema japanskoj valuti stabilno kreće oko 111,40 jena, kao i jučer u ovo doba.

U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, oslabio, pa je tečaj eura porastao s jučerašnjih 1,1590 na 1,1635 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros pale nakon nekoliko dana snažnog rasta, podržanog najavom američkih sankcija protiv iranske naftne industrije, što bi moglo izazvati pad ponude ′crnog zlata′ na tržištima.

Nakon što je jučer dosegnula razinu od 80 dolara, jutros je cijena barela na londonskom tržištu pala 0,6 posto, na 79,25 dolara.