Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle, prvi put nakon pet dana, jer je ulagače ohrabrilo novo smanjenje kamatnih stopa u Kini, što bi trebalo podržati rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,6 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,2 i 2,6 posto.

Rast tržišta zahvaljuje se neočekivanom smanjenju kamatnih stopa u Kini.

Nakon što je u ponedjeljak kineska središnja banka smanjila kamate na kratkoročno kreditiranje, jutros je, prvi put u gotovo dvije godine, smanjila i ključnu kamatu koja se odnosi na hipoteke.

To je podržalo dionice kompanija u kineskom nekretninskom sektoru, koji je posljednjih mjeseci pod pritiskom zbog golemih dugova i slabosti prodaje nekretnina.

Zahvaljujući tome, jutros je snažno porastao hongkonški Hang Seng indeks.

Tim više što su monetarne vlasti signalizirale kako su spremne uvesti i nove poticaje kako bi podržale oporavak gospodarstva, koji se posljednjih mjeseci usporava.

Za razliku od središnjih banaka na zapadu, kineske vlasti mogu razmatrati nove poticajne mjere jer je inflacija u Kini i dalje razmjerno niska.

Nasdaq u području korekcije

A na Wall Streetu su upravo zbog očekivanja da će američka središnja banka uskoro povećati ključne kamatne stope, burzovni indeksi pali drugi dan zaredom, oko 1 posto.

Pritom se Nasdaq indeks našao više od 10 posto ispod svoje rekordne razine dosegnute 19. studenoga prošle godine, što znači da je zaronio u područje korekcije.

S&P 500 indeks na gubitku je, pak, od početka godine oko 5 posto.

Posljedica je to daljnjeg pritiska na tehnološke i druge dioničke sektore koji se temelje na rastu jer u očekivanju povećanja ključnih kamata Feda rastu prinosi na američke državne obveznice.

Na referentne 10-godišnje obveznice prinosi su dosegnuli 1,9 posto, novu najvišu razinu u dvije godine, dok su se još početkom godine kretali oko 1,5 posto.

Prinosi brzo rastu jer se špekulira da bi Fed mogao agresivnije zaoštriti monetarnu politiku nego što se očekivalo kako bi suzbio inflaciju, koja je dosegnula najviše razine u gotovo 40 godina.

Analitičari procjenjuju da bi Fed već u ožujku mogao povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a potom još u dva ili tri navrata do kraja godine.

„Svaki početak zaoštravanja monetarne politike obično donosi nestabilnost na tržišta jer uvijek postoji rizik od pogreške u politici, što bi moglo okončati ekonomski ciklus. Dakle, postoji puno bojazni", kaže Kristina Hooper, strateginja u tvrtki Invesco.

Dolar oslabio, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala, nakon tri dana rasta.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 95,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,67 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 114,45 na 114,40 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1345 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1335 dolara.

A cijene su nafte jutros pale, nakon što su rasle četiri dana zaredom i dosegnule najviše razine od 2014. godine.

Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,36 posto, na 88,12 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,47 posto, na 86,55 dolara.