MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,5 posto, dok su cijene cijene dionica u Hong Kongu i Australiji skliznule 0,1 posto. Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Singapuru i Šangaju porasli su, pak, između 0,1 i 0,6 posto.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, prvi nakon pet dana pada, što se zahvaljuje nadi ulagača u smanjenje trgovinskih tenzija između Kline i SAD-a.

Po svemu sudeći, Peking i Washington vode neformalne razgovore prije sastanka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i Kine Xi Jingpinga krajem ovoga mjeseca.

Malo tko očekuje da će se već na tom sastanku postići trgovinski dogovor, no ulagači se nadaju da se čelnici dvaju zemalja mogu dogovoriti o smanjenju tenzija dok bi se vodili daljnji pregovori.

S druge strane, loše na tržište utječe pad cijena dionica u tehnološkom sektoru, nakon što je proizvođač čipova Nvidia objavio slabije nego što se očekivalo procjene prodaje u tekućem tromjesečju.

Cijena dionice Nvidie potonula je 17 posto, što je negativno utjecalo i na druge proizvođače čipova, pa su pojeftinile i dionice Intela te Advanced Micro Devicesa.

„Počelo je s Appleom, koji je također objavio oprezne procjene prodaje u četvrtom kvartalu, potom Nvidia... Kako poslovni rezultati tih kompanija određuju ton za cijelu globalnu tehnološku i poluvodičku industriju, ti će sektori vjerojatno biti pod pritiskom", kaže Takatoshi Itoshima, strateg u tvrtki Pictet Asset management.

Pozitivno, pak, na tržišta utječe stabilizacija cijena nafte, nakon oštrog pada posljednjih tjedana.

Cijena barela na američkom tržištu porasla je jutros 40 centi, na 56,85 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 50-ak centi, na 67,15 dolara.

Cijene su nafte već tjednima pod pritiskom zbog strahovanja ulagača od rasta proizvodnje ′crnog zlata′ u SAD-u i nekim drugim najvećim svjetskim proizvođačima, dok se, s druge strane, rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, što znači da bi mogla oslabiti potražnja za energentima.

Od početka listopada, kada su dosegnule najviše razine u četiri godine, cijene su nafte potonule više od 20 posto.

A na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta jutros blago ojačao, što se uglavnom zahvaljuje njegovom jačanju prema britanskoj funti, koja je pod pritiskom zbog neizvjesnosti u vezi brexita.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,99 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,87 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 113,50 na 113,30 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,1335 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila na 1,1325 dolara.