MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,8 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,2 posto. U Šangaju su, pak, blago pale.

Rast burzi zahvaljuje se smanjenju bojazni od eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine, nakon što je u srijedu Washington predložio, a Peking prihvatio novi krug pregovora.

„Ono što tržište želi jest određeni stupanj sigurnosti", kaže Jim McCafferty, direktor u tvrtki Equity Research.

Doduše, još nije poznato kada će predstavnici dvije zemlje sjesti za pregovarački stol jer predsjednik SAD-a Donald Trump kaže da nije pod pritiskom da postigne dogovor s Kinom, no tržišta su ponešto odahnula.

Trgovinske napetosti između SAD-a i Kine jačale su od kada je prošloga tjedna istekao rok za javnu raspravu o prijedlogu predsjednika Trumpa da se uvedu carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.

Dosad su SAD i Kina jedna drugoj nametnule uvozne carine na robu vrijednu 50 milijardi dolara, a Kina je najavila da će i na nove carine odgovoriti - carinama.

„Mislim da svi znaju da eventualni trgovinski dogovor neće biti tako optimističan kakav je mogao biti u lipnju ili srpnju, a mogao bi biti negativan za mnoge kineske kompanije", kaže McCafferty, objašnjavajući zašto na burzi u Šangaju vlada oprez.

Euro i turska lira ojačali

A na valutnim je tržištima dolar oslabio jer su jučer objavljeni podaci pokazali da je inflacija u SAD-u niža nego što se očekivalo, zbog čega su splasnule špekulacije o ubrzanju tempa povećanja kamata američke središnje banke.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 94,50 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,80 bodova.

Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti porasla s jučerašnjih 111,40 na 111,85 jena.

U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, oslabio, pa je tečaj eura porastao s jučerašnjih 1,1635 na 1,1695 dolara.

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je potvrdila važeće kamatne stope i plan o zaključenju programa kupnje imovine krajem godine. Poticaj euru dao je predsjednik ECB-a Mario Draghi kazavši kako je banka fokusirana na zdrave temelje gospodarstva, uključujući snažan rast zaposlenosti i rast plaća.

Ulagače na valutnim tržištima umirila je i jučerašnja odluka turske središnje banke o povećanju ključne kamatne stope za 6,25 postotnih bodova, na 24 posto, što je najveće povećanje te stope u 15 godina otkad je na vlasti Tayyip Erdogan.

Od kraja travnja ta je kamata tako podignuta za čak 11,25 postotnih bodova kako bi se zauzdalo poniranje turske lire. Od početka godine turska je valuta potonula 40 posto u odnosu na dolar zbog zabrinutosti investitora vezano za Erdoganov utjecaj na monetarnu politiku.

Nakon odluke turske središnje banke lira je ojačala prema dolaru.

Cijene su nafte, pak, jutros stabilne nakon što su jučer osjetno pale. Cijena barela na londonskom tržištu kreće se jutros oko 78,25 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 79,25 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,2 posto, na 68,75 dolara.