Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 1,1 posto.

Zahvaljujući tome, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati na dobitku 0,2 posto, pa je na putu tjednog dobitka od 1,4 posto.

Ulagače na azijskim burzama nije pokolebao jučerašnji pad indeksa na Wall Streetu drugi dan zaredom, između 0,1 i 0,2 posto, što je posljedica je novih prijepora u Washingtonu.

Jučer je, samo dan nakon što je poručio da će zid prema Meksiku biti izgrađen makar vlada morala prestati s radom, predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da su čelnici Kongresa mogli izbjeći zakonodavnu zbrku da su poslušali njegov savjet o povećanju gornje granice javnog duga, ponovo uputivši kritike na račun svojih republikanaca čiju potporu treba kako bi proveo svoj program.

Prozvani čelnik zastupničkog doma Kongresa Paul Ryan kazao je, pak, da će Kongres u roku povećati plafon državnog zaduživanja i da postoji niz načina da se izbjegne obustava rada vlade.

Do kraja rujna Kongres mora odobriti planove proračunske potrošnje i postići dogovor o povećanju plafona državnog zaduživanja ili SAD neće moći plaćati dospjele dugove.

A otezanje u Kongresu i iscrpljujući pregovori o financiranju vjerojatno bi negativno utjecali na tržište.

Uz to, politički sukobi predsjednika Trumpa mogli bi otežati realizaciju njegovih obećanja o poreznoj reformi i povećanju državne potrošnje, a to su bili glavni pokretači rasta S&P 500 indeksa u ovoj godini za više od 13,5 posto.

No, azijski su ulagači zanemarili tu neizvjesnost i usmjerili se na makroekonomske pokazatelje koji govore o stabilnom rastu gospodarstava u regiji, pa azijske burze jačaju.

A cijene su nafte jutros porasle jer su u Teksasu zatvorene rafinerije zbog približavanja tropske oluje Harvey.

Na američkom je tržištu cijena barela porasla 0,65 posto, na 47,75 dolara, nakon što je jučer pala 2 posto. Na londonskom je tržištu, pak, barel poskupio 0,50 posto, na 52,40 dolara, nakon što je jučer pojeftinio 0,8 posto.

Od početka tjedna na londonskom je tržištu cijena barela na gubitku 0,6, a na američkom 1,6 posto.

A na valutnim je tržištima dolar ponešto ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 93,32 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 93,27 bodova.

Pritom je cijena dolara u odnosu na japansku valutu dosegnula 109,60 jena, dok je jučer u ovo doba iznosila 109,20 jena. Od početka tjedna dolar je prema jenu ojačao 0,4 posto.

Jutros je američka valuta blago ojačala i prema europskoj, pa je tečaj eura skliznuo s jučerašnjih 1,1805 na 1,1795 dolara, no od početka tjedna euro je na dobitku 0,3 posto.

Ulagači na valutnim tržištima oprezni su zbog toga što je u američkom gradu Jackson Holeu u četvrtak počela Fedova godišnja konferencija središnjih bankara koju tržišta uvijek pozorno prate jer su mogući jasniji signali o monetarnoj politici u najvećim svjetskim gospodarstvima.

Danas će se najviše pratiti izjave predsjednice Feda Janet Yellen i predsjednika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija.

Premda se iz Feda i ECB-a doznaje da ne treba od njih očekivati neke značajnije nove poruke o monetarnoj politici, ulagači su ipak oprezni jer su iznenađenja uvijek moguća.

"Očekivanja o daljnjem povećanju kamata Feda u ovoj godini ponešto su splasnula zbog niske inflacije u SAD-u, pa pojedini dužnosnici Feda pozivaju da se odustane od planova povećanja kamata u ovoj godini. Danas će govoriti i Mario Draghi, a tržišta se nadaju da će iznijeti detalje o planovima smanjenja poticaja ECB-a", kaže William O′Loughlin, analitičar u Rivkinu.