Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Šangaju skliznule 0,1 posto.

Burzovni indeksi u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasli su, pak, između 0,1 i 0,6 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio na dobitku 0,4 posto.

Ulagače na azijskim burzama nije pokolebao jučerašnji pad indeksa na Wall Streetu između 0,3 i 0,4 posto. Taj pad posljedica je izjave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da će zid na granici s Meksikom biti izgrađen makar vlada morala prestati s radom.

Čelnik zastupničkog doma američkog Kongresa Paul Ryan ponešto je umirio tržište kazavši da nije nužno da vlada prestane s radom. No, nije preostalo još puno vremena do kada Kongres mora odobriti planove proračunske potrošnje i postići dogovor o povećanju plafona državnog zaduživanja.

Agencija Fitch poručila je da bi mogla razmotriti kreditni rejting SAD-a ′s mogućim negativnim implikacijama′, ako se u određenom roku ne postigne dogovor o povećanju državnog zaduživanja.

Doduše, prestanak s radom dijelova vlade u SAD-u ne bi bio presedan. U posljednjih desetak godina pojedine vladine agencije već su prestajale s radom na dan ili dva, kada Kongres nije uspio u roku postići dogovor o financiranju države.

No, nepopustljive rasprave u Kongresu i iscrpljujući pregovori o financiranju vjerojatno bi negativno utjecali na tržište. Tim više što se politički problemi predsjednika Trumpa redaju jedan za drugim, što bi moglo loše utjecati na njegova obećanja o poreznoj reformi i povećanju državne potrošnje.

Sve to, ipak, nije zasad uznemirilo ulagače na azijskim burzama.

"Trump koristi jedan od svojih trikova da bi dobio što želi i čini se da ne mari za moguće posljedice obustave rada dijelova vlade na gospodarstvo. Za Trumpa je najvažnije izgraditi zid jer je to obećao u izbornoj kampanji", kaže Naeem Aslam, analitičar u tvrtki Think Markets.

A cijene su nafte jutros blago pale jer su podaci o rastu proizvodnje u SAD-u narušili optimizam ulagača potaknut padom zaliha sirovine nafte u SAD-u osam tjedana zaredom.

Nakon što je u prethodna dva dana porasla 2,2 posto, na američkom je tržištu jutros cijena barela skliznula 0,10 posto, na 48,35 dolara.

Na londonskom je tržištu, pak, barel pojeftinio 0,05 posto, na 52,55 dolara, nakon što je u prethodna dva dana poskupio 1,8 posto.

A na valutnim je tržištima dolar nadoknadio dio jučerašnjih gubitaka izazvanih Trumpovim prijetnjama o obustavi rada vlade.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je jutros 0,15 posto, na 93,27 bodova, nakon što je jučer izgubio 0,4 posto.

Cijena dolara u odnosu na japansku valutu porasla je 0,2 posto, na 109,20 jena, nadoknadivši dio jučerašnjeg gubitka od 0,5 posto.

Američka je valuta blago ojačala i prema europskoj, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1805 dolara, nakon što je jučer ojačao 0,4 posto.

U četvrtak u američkom gradu Jackson Holeu počinje Fedova godišnja konferencija središnjih bankara koju tržišta uvijek pozorno prate jer su mogući jasniji signali o monetarnoj politici u najvećim svjetskim gospodarstvima.

Najviše će se pratiti izjave predsjednice Feda Janet Yellen i predsjednika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija, premda se iz Feda i ECB-a doznaje da ne treba od njih očekivati neke značajnije nove poruke o monetarnoj politici.