MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio oko 2,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Šangaju, Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,6 posto.

Optimizam uoči nastavka trgovinskih pregovora

Washington i Peking izrazili su jučer optimizam uoči nastavka trgovinskih pregovora, koji će se 14. i 15. veljače održati u Pekingu, što je ponešto ohrabrilo azijske ulagače.

Dva najveća svjetska gospodarstva nastoje postići dogovor o trgovinskim odnosima do 1. ožujka, kada će, ako se ne postigne kompromis, SAD povećati carine s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineskih proizvoda.

Mnogi su analitičari skeptični jer nisu uvjereni da Kina i SAD mogu premostiti velike razlike po nizu pitanja, od intelektualnog vlasništva do transfera tehnologija, no smatraju da bi se nekakav dogovor mogao postići.

„Neće biti pobjednika u ovom trgovinskom ratu. No, na nekoj će točki vjerojatno postići nekakav dogovor", smatra Mutsumi Kagawa, strateg u tvrtki Rakuten Securities.

Izbjegnuta blokada rada dijela američke vlade

Dobro raspoloženje na tržištu zahvaljuje se i rastu američkih terminskih indeksa za otprilike 0,5 posto, što znači da bi danas na Wall Streetu cijene dionica mogle porasti, nakon jučerašnje stagnacije.

Razlog je tome načelni dogovor između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i demokratskih zastupnika u Kongresu po pitanju financiranja sigurnosti granice s Meksikom.

Time je otvoren put za konačni dogovor o financiranju savezne vlade, čime bi se izbjegla još jedna blokada rada dijela državnih službi.

Najviše je jutros, više od 2 posto, skočio japanski Nikkei indeks, što se zahvaljuje slabljenju jena prema dolaru jer zbog toga japanski izvozni proizvodi postaju cjenovno konkurentniji na inozemnim tržištima.

Moguć pad zarada kompanija u tekućem kvartalu

S druge strane, azijske ulagače zabrinjava niz podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, od Kine i Japana do eurozone, što bi, očekuje se, moglo loše utjecati na zarade kompanija.

Tako se, primjerice, procjenjuje da će u tekućem kvartalu zarade kompanija iz sastava američkog S&P 500 indeksa u prosjeku pasti za 0,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio prvi pad zarada američkih kompanija od drugog tromjesečja 2016. godine.

Dolar ojačao osmi dan zaredom

A na valutnim je tržištima nastavljeno jačanje dolara prema košarici valuta, i to osmi dan zaredom, što je njegov najduži pozitivni niz u dvije godine.

Premda se ove godine ne očekuje povećanje kamata američke središnje banke, dolar jača jer se ni u drugim najvećim svjetskim gospodarstvima zbog usporavanja rasta ne očekuje stezanje monetarne politike.

Jutros se dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 97,04 boda, nedaleko najviše razine u tri mjeseca, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,62 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio s jučerašnjih 109,85 na 110,55 jena, najvišu razinu u šest tjedana.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala na 1,1270 dolara, najnižu razinu u dva i pol mjeseca, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1325 dolara.

Slabljenje eura posljedica je usporavanja rasta gospodarstva eurozone, zbog čega je sve jasnije da Europska središnja banka ni u ovoj godini neće početi povećavati kamatne stope.

A nakon što su jučer pale, jutros su cijene nafte porasle. Na američkom je tržištu cijena barela ojačala 0,3 posto, na 52,55 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,6 posto, na 61,85 dolara.