MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon tri dana pada.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, a blago su pale i cijene dionica u Singapuru. Burzovni indeksi u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasli su, pak, između 0,1 i 0,8 posto.

Azijske ulagače ohrabrila je vijest da je Kina dostavila pisane odgovore na zahtjeve SAD-a u vezi trgovinskih odnosa, što je potaknulo nadu ulagača u ublažavanje tenzija između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

No, izvori iz Washingtona nisu medijima dali nikakve druge detalje o tim odgovorima.

Analitičari kažu da je dobro da Peking i Washington vode neformalne razgovore prije sastanka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i Kine Xi Jingpinga krajem ovoga mjeseca.

Malo tko očekuje da će se već na tom sastanku postići trgovinski dogovor, no ulagači se nadaju da se čelnici dvaju zemalja mogu dogovoriti o smanjenju tenzija dok bi se vodili daljnji pregovori.

S druge strane, loše na tržište utječe nastavak pada cijena nafte, nakon što su jučer blago porasle.

Cijena barela na američkom tržištu pala je jutros 0,6 posto, na 55,90 dolara. Na londonskom je tržištu, pak, barel pojeftinio 0,5 posto, na 65,90 dolara.

Cijene su nafte već tjednima pod pritiskom zbog strahovanja ulagača od rasta proizvodnje ′crnog zlata′ u SAD-u i nekim drugim najvećim svjetskim proizvođačima, dok se, s druge strane, rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, što znači da bi mogla oslabiti potražnja za energentima.

Od početka listopada, kada su dosegnule najviše razine u četiri godine, cijene su nafte potonule gotovo 25 posto.

Usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava jedan je od razloga zbog kojih su ulagači na globalnim burzama suzdržani.

„Teško je reći koji je najvažniji razlog nesklonosti ulagača prema riziku. No, možemo reći da je oprez ulagača posljedica oštrog pada cijena nafte, kao i cijene dionice Applea, podijeljenog američkog Kongresa između demokrata i republikanaca, usporenog rasta kineskog gospodarstva, smanjene likvidnosti, povećanja kamata američkog Feda, sukoba EU i Italije oko proračuna i nesigurnosti u vezi brexita", pišu analitičari ANZ banke u osvrtu na situaciju na tržištima.

A na valutnim je tržištima dolar i jutros oslabio, drugi dan zaredom, nakon što je početkom tjedna prema košarici valuta dosegnuo najvišu razinu u 16 mjeseci.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,87 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,05 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 113,95 na 113,50 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,1325 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila na 1,1305 dolara.

Pozitivno na euro utječe dogovoreni nacrt sporazuma između Europske unije i Velike Britanije o brexitu i podrška britanske vlade premijerki Theresi May po tim pitanju.

No, veći uspon eura onemogućuje nastavak sukoba između Bruxellesa i Rima u vezi talijanskog proračunskog deficita.