MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,2 posto, nakon što je jučer oštro pao i zaronio na najnižu razinu od svibnja prošle godine.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros potonuo više od 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji pale gotovo 1 posto.

U Šangaju su, pak, indeks porasli oko 0,4 posto, nakon što su jučer potonuli više od 4 posto, što je bio njihov najveći dnevni gubitak od početka 2016. godine.

U Singapuru i Hong Kongu burzovni su indeksi jutros ojačali oko 0,4 posto.

Premda su se kineska tržišta ponešto oporavila nakon jučerašnjeg oštrog pada, na burzama vlada oprez jer je Kina dozvolila pad tečaj juana, pa se dolarom od jučer trguje po cijeni većoj od 6,90 juana.

To bi trebalo biti pozitivno za kineske izvoznike jer zbog toga jača cjenovna konkurentnost njihovih proizvoda na inozemnim tržištima, no to bi moglo navesti i druge zemlje u regiji na deprecijaciju njihovih valuta kako bi ostale konkurentne, kažu analitičari.

Niz posljednjih podataka ukazuje na to da kinesko gospodarstvo gubi na zamahu, pa se ulagači plaše prenaglog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Zbog toga je kineska središnja banka u nedjelju najavila da će od 15. listopada biti smanjena stopa izdvajanja obveznih rezervi i velikih i malih banaka za jedan postotni bod.

Na taj se način smanjuju troškovi financiranja kompanija i građana, što bi trebalo podržati rast gospodarstva, kojemu šteti višemjesečni trgovinski rat između SAD-a i Kine.

Jutros je i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio da se zbog uvođenja carina i zaoštravanja financijskih uvjeta u svijetu očekuje usporavanje rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 3,7 posto, dok se prije očekivao rast od 3,9 posto.

Pritom je MMF smanjio procjene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Europe u ovoj i idućoj godini.

Negativno na azijske burze utječu i visoki prinosi na američke obveznice, koji se kreću na najvišim razinama u sedam godina, jer se očekuje da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem ključnih kamatnih stopa.

Najveće svjetsko gospodarstvo, naime, snažno raste, a to bi moglo izazvati jačanje inflacije i pregrijavanje gospodarstva, pa je nedavno Fed signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Zbog špekulacija da bi Fed mogao ubrzati tempo povećanja kamata, dolar na valutnim tržištima već tjednima jača.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 95,75 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,69 bodova. Prije samo dva tjedna iznosio je samo oko 93,80 bodova.

Jutros je američka valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1490 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1515 dolara.

Euro je pod pritiskom zbog sukoba između Rima i Bruxellesa, nakon što je talijanska vlada povećala procjene proračunskog manjka u idućim godinama nastojeći potaknuti rast gospodarstva.

S druge strane, Europska komisija zagovara manji deficit kako bi se smanjio talijanski golemi javni dug, pa se posljednjih dana vodi verbalni rat između Rima i Bruxellesa.

S druge strane, zbog pada svjetskih burzi, posljednjih dana jačaju valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Zbog toga je tečaj dolara prema japanskoj valuti jutros skliznuo na 113,05 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 113,80 jena.

A cijene nafte polagano rastu jer se smanjuje izvoz ′crnog zlata′ iz Irana uoči sankcija koje je za početak studenoga najavio Washington.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla daljnja tri centa, na 83,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio dodatnih pet centi, na 74,35 dolara.