MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,7 posto, oslabivši treći dan zaredom.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,3 i 2,7 posto.

Nakon snažnog rasta na početku tjedna, potaknutog dogovorom između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga o carinskom primirju, tržišta su posljednjih dana ponovno pod pritiskom jer ulagači nisu uvjereni da će sva otvorena pitanja između Washingtona i Pekinga biti riješena u 90 dana, koliko bi trebalo trajati to primirje.

Jutros je tržišta dodatno uzdrmala vijest da je u Kanadi uhićena Meng Wanzhou, financijska direktorica Huaweija i kćer osnivača tog telekomunikacijskog diva, i da je suočena s izručenjem SAD-u.

Uhićenje je, pišu agencije, povezano s kršenjem američkih sankcija Iranu. Vlasti SAD-a, naime, vode istragu zbog sumnji da je Huawei od 2016. prodavao proizvode proizvedene u SAD-u Iranu i drugim zemljama koje su pod američkim sankcijama.

Ulagači na burzama plaše se da bi to uhićenje moglo ponovno zaoštriti odnose između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava ne samo po pitanju carina, nego i tehnološke hegemonije.

Nedavno je britanska BT grupa uklonila svu Huaweijevu opremu iz sustava postojećih 3G i 4G mobilnih operacija, dok su Australija i Novi Zeland blokirali prodaju proizvoda te tvrtke u njihovim zemljama zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, s obzirom na povezanost kineskih kompanija i vlasti.

„SAD traži od svojih saveznika da ne koriste opremu Huaweija zbog sigurnosnih razloga i čini se da će nastaviti pritiskati saveznike. Nakon optimizma uslijed dogovora o carinskom primirju prošloga vikenda, stvarnost pokazuje da put do dogovora neće biti lagan", kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

Zbog toga su jutros pali i američki terminski indeksi, za 1,3 posto, što pokazuje da bi na početku današnjeg trgovanja na Wall Streetu cijene dionica mogle oštro pasti.

Jučer se na najvećoj svjetskoj burzi nije radilo zbog ispraćaja nedavno preminulog bivšeg predsjednika SAD-a Georgea H. W. Busha.

Ulagače zabrinjava i pad prinosa na američke državne obveznice, pri čemu je prinos na 10-godišnje obveznice zaronio na novu najnižu razinu od polovice rujna.

Zbog toga se razlika između prinosa na 10-godišnje i dvogodišnje obveznice smanjila na najnižu razinu u više od 10 godina.

A ta se razlika pažljivo prati na tržištu jer je tzv. inverzija krivulje prinosa, odnosno veći prinosi na kratkoročne nego na dugoročne obveznice, u pravilu u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.

„Zabrinutosti u vezi usporavanja rasta američkog gospodarstva sve su veće jer se čini da su pogođeni građevinski i ostali sektori, koji su osjetljivi na kretanje kamatnih stopa", kaže Shuji Shirota, direktor u HSBC banci.

Zbog svega toga, pod pritiskom su i cijene nafte. Tako je jutros na američkom tržištu cijena barela pala oko 25 centi, na 52,60 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 20-ak centi, na 61,35 dolara.

A zbog pada prinosa na američke obveznice, na valutnim je tržištima dolar oslabio.

Tako je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo 0,4 posto, na 112,75 jena.

Američka je valuta ponešto oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1340 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1330 dolara.