MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,4 posto, oslabivši sedmi dan zaredom, pri čemu je zaronio na najnižu razinu od srpnja prošle godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo više od 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1 posto.

Azijske su burze već danima pod pritiskom rizika od eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Bliži se rok do kojega bi predsjednik SAD-a Donald Trump trebao odlučiti hoće li uvesti carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.

U srijedu je poručio kako Sjedinjene Države još nisu spremne za dogovor s Kinom, ali da se pregovori nastavljaju. Peking je, pak, poručio da će, kao i dosad, morati uzvratiti.

Dosad su SAD i Kina jedna drugoj nametnule carine na uvoz proizvoda vrijednih 50 milijardi dolara, a nova runda carina mogla bi nastupiti svakoga časa.

„Malo je vjerojatno da carine neće biti uvedene jer je američka vlada uvjerena da pobjeđuje u trgovinskom ratu i da će, ako pritisne Kinu, postići čvršće pozicije u pregovorima", pišu analitičari JPMorgan banke u osvrtu na situaciju na tržištima.

Unatoč nastojanjima Trumpa da SAD povećaju izvoz, a smanje uvoz, u srijedu objavljeni podaci pokazali su da je trgovinski deficit SAD-a u srpnju dosegnuo najvišu razinu u pet mjeseci.

To bi, kažu analitičari, moglo navesti Bijelu kuću da agresivnije nastavi s politikom „Amerika prva" u međunarodnoj trgovini.

Ulagači su oprezni i zbog pisanja medija kako bi Washington uskoro mogao započeti i pritisak na Japan kako bi isposlovao povoljnije trgovinske uvjete.

Loše raspoloženje na tržištu posljedica je i jučerašnjeg pada burzovnih indeksa na Wall Streetu, što je posljedica nastavka pritiska na tehnološki sektor.

Ulagači su oprezni i zbog valutne krize u Turskoj i Argentini zbog bojazni da bi se loši gospodarski trendovi u tim zemljama u razvoju mogli pretočiti u financijsku i gospodarsku krizu.

Argentinski pezo izgubio je od početka godine gotovo polovicu svoje vrijednosti, dok je tečaj turske lire prema dolaru potonuo oko 40 posto.

I na valutnim tržištima vlada oprez. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,05 bodova, kao i jučer u ovo doba.

Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti skliznula s jučerašnjih 111,35 na 110,60 jena.

No, dolar je blago ojačao u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura skliznuo s jučerašnjih 1,1630 na 1,1620 dolara.

Za daljnji smjer tečaja dolara bit će, kažu analitičari, važno izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje će biti objavljeno u petak poslijepodne.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je broj zaposlenih u kolovozu povećan za 191.000, a da su prosječne plaće porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Veći rast plaća i zaposlenosti značio bi da bi idućih mjeseci mogla ojačati inflacija, što bi moglo navesti američku središnju banku Fed na ubrzanje tempa povećanja kamata.

A cijene su nafte stabilne, nakon što su jučer pale više od 1 posto. Jutros je na američkom tržištu barel poskupio dva centa, na 67,60 dolara, dok je na londonskom tržištu cijena barela skliznula 5 centi, na 76,45 dolara.