MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,1 posto, nakon dva dana rasta.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,1 i 0,5 posto. No, burzovni indeksi u Australiji i Singapuru porasli su između 0,2 i 0,9 posto.

Osim što je na raspoloženje ulagača loše utjecao jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, nakon što je nekoliko američkih kompanija objavilo slabije kvartalne poslovne rezultate nego što se očekivalo, većina azijskih burzi jutros je pod pritiskom zbog pada tečaja juana.

Cijena dolara dosegnula je u jednom trenutku 6,8128 juana, najvišu razinu u više od godinu dana. Premda je kasnije skliznula na 6,79 juana, to nije umirilo ulagače jer je samo posljedica prodaje dolara, a kupnje juana od strane kineskih banaka u državnom vlasništvu.

Trgovci kažu da iznosi prodaje dolara nisu bili veliki, pa se čini da je cilj kontrolirani proces deprecijacije juana, koji je posljednjih tjedana pod pritiskom zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Ulagači se plaše da je slabljenje juana novo oružje na koje se odlučio Peking u trgovinskom ratu s Washingtonom, koji se dosad vodio međusobnim uvođenjem carina na uvoz određenih proizvoda. Slabljenjem juana, naime, kineski proizvodi na inozemnim tržištima postaju cjenovno konkurentniji.

„Nekoliko je kanala putem kojih bi slabljenje juana moglo pogoditi azijske dionice. Prvo, slabiji juan predstavlja izazov za konkurentnost ostalih azijskih gospodarstava", objašnjava Shusuke Yamada, strateg u Bank of America Merrill Lynch. „Slabija valuta također izaziva strahovanja da će kapital početi napuštati Kinu, što bi uzdrmalo tamošnje tržište kapitala, a posljedično i ostale azijske burze. I posljednje, slabiji juan povećava zabrinutosti u vezi trgovinskog rata", kaže Yamada.

Globalna su tržišta vrlo osjetljiva na bilo kakve veće pomake tečaja juana. Kada je Kina u 2015. godini neočekivano devalvirala juan, to je izazvalo velika previranja na globalnim financijskim tržištima jer su ulagači bili zabrinuti u vezi situacije u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.

Osim juana, na valutnim je tržištima u fokusu i tečaj dolara jer je jučer predsjednik SAD-a Donald Trump kiritizirao politiku američke središnje banke i izrazio zabrinutost zbog mogućeg negativnog utjecaja povećanja kamata Feda i jačanja dolara na američko gospodarstvo i konkurentnost američkih kompanija.

Nakon što je jučer dosegnuo 95,65 bodova, najvišu razinu u godinu dana, jutros je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo na 95,11 bodova.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj skliznula na 112,45 jena, dok se jučer u ovo doba kretala oko 113,15 jena, najviše razine od siječnja.

U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, stabilan, pa se tečaj eura kreće oko 1,1650 dolara, kao i jučer u ovo doba.

Cijene nafte, pak, posljednjih dana ne osciliraju značajnije. Na londonskom se tržištu cijena barela jutros kreće oko 72,60 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 72,80 dolara.