Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,00 sati bio u minusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Australiji skliznule između 0,1 i 1 posto.

Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,00 sati bio u minusu 0,6 posto.

Azijske ulagače obeshrabrio je jučerašnji pad cijena dionica na američkim burzama, pri čemu su Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli između 0,7 i 1 posto.

Bila je to posljedica slabijih nego što se očekivalo pokazatelja s američkog tržišta rada.

Prema izvješću najveće američke agencije za zapošljavanje ADP-a, u lipnju je u privatnom sektoru broj zaposlenih povećan za 158.000, dok se očekivalo 185.000, što navodi na zaključak da se tržište rada ′hladi′.

Ti podaci sami po sebi nisu zabrinjavajući, s obzirom da se u SAD-u bilježi rast zaposlenosti već godinama i da je dosegnuta gotovo puna zaposlenost.

Međutim, u srijedu je objavljen zapisnik s posljednje sjednice Feda, koji je pokazao da se sve više dužnosnika američke središnje banke ne slaže oko smjera inflacije, koja se kreće ispod ciljanih 2 posto.

I dok jedni drže da je slabljenje inflacije privremeno i da će rast zaposlenosti i potrošnje uskoro potaknuti cijene, drugi očekuju daljnje popuštanje inflacijskih pritisaka.

A sve to dovodi u pitanje planove Feda o povećanju kamatnih stopa. Zbog toga se danas s nestrpljenjem očekuje službeno izvješće o zapošljavanju u SAD-u u lipnju, koje uključuje i privatni i javni sektor.

Ulagači su oprezni i zbog napetosti na korejskom poluotoku nakon što je utorak Sjeverna Koreja ispalila balističku međukontinentalnu raketu, koja je pala u japansko more, a koja bi, procjenjuje se, mogla dosegnuti i SAD.

To je izazvalo velike kritike međunarodne zajednice, široku diplomatsku aktivnost, ali i prijetnje Sjevernoj Koreji iz SAD-a.

Negativno na tržišta utječu i znatne oscilacije cijena nafte. Jučer su ojačale nakon podataka da su prošloga tjedna u SAD-u zalihe sirove nafte i benzina pale više nego što se očekivalo. No, taj je rast bio kratkog vijeka, pa su već jutros cijene oštro pale.

Tako je na američkom tržištu cijena barela skliznula 1,4 posto, na 44,88 dolara. I na londonskom je tržištu barel pojeftinio 1,4 posto, na 47,45 dolara.

Premda su članice OPEC-a od početka godine smanjile proizvodnju, jaz između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje i dalje je velik jer u SAD-u proizvodnja raste, a to je glavni razlog nestabilnosti cijena nafte.

A na valutnim je tržištima euro ojačao jer se očekuje da će Europska središnja banka (ECB) uskoro početi ukidati poticajne mjere, zbog čega rastu prinosi na obveznice zemalja iz eurozone.

Špekulacije da se ECB odmiče od politike jeftinog novca glavna je tema od kada je prošloga tjedna predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao da bi banka mogla prilagoditi svoje politike jer se gospodarstvo eurozone oporavlja.

Zahvaljujući tome, jutros se tečaj eura prema američkoj valuti kreće oko 1,1415 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1335 dolara.

I dok je prema euru oslabio, dolar je prema japanskoj valuti ojačao, pa je njegova cijena dosegnula 113,65 jena, dok je jučer u ovo doba iznosila 113,05 jena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je, pak, na 95,93 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,29 bodova.