MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,5 i 0,9 posto. U Šangaju i Hong Kongu burzovni su indeksi, pak, blago porasli.

Ulagači su na oprezu zbog daljnjeg rasta trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump u petak u intervjuu CNBC-u poručio da je spreman uvesti carine na sav uvoz iz Kine, vrijedan 500 milijardi dolara.

„Trgovinske tenzije ostaju rizik, no kako preostaje dosta vremena da implementacije novih carina i idućeg kruga eskalacije sukoba, azijske burze vjerojatno neće pretjerano reagirati na Trumpove ponovljene prijetnje", pišu analitičari banke JPMorgan u bilješci klijentima.

No, u fokusu ulagača bit će ovoga tjedna sastanak između Trumpa i predsjednika Europske komisije Jaen-Claude Junckera.

Dužnosnici iz Europske komisije poručili su prošloga tjedna da pripremaju listu američkih proizvoda na koje bi uveli carine u slučaju da Trump ostvari svoju prijetnju o uvođenju carina na uvoz automobila iz EU-a.

„Trgovinske tenzije vjerojatno će ostati u prvom planu zbog sastanka Junckera i Trumpa u Washingtonu na kojemu će se razgovarati o američkim carinama na europske automobile", pišu analitičari tvrtke Insight Investment u bilješci klijentima.

A zbog trgovinskih napetosti, zbog kojih rastu strahovanja od usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, ali i slabljenja trgovinske razmjene u svijetu, cijene su nafte i dalje pod pritiskom.

Nakon što je prošloga tjedna pala više od 3 posto, jutros je na londonskom tržištu cijena barela skliznula daljnjih 17 centi, na 72,90 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 16 centi, na 68,10 dolara, nakon što je prošloga tjedna na vrijednosti izgubio 1 posto.

A na valutnim je tržištima dolar pod pritiskom od petka, kada je u intervjuu CNBC-u Trump kritizirao politiku američke središnje banke te izrazio zabrinutost zbog mogućeg negativnog utjecaja povećanja kamata Feda i jačanja dolara na gospodarstvo SAD-a i konkurentnost američkih kompanija.

Fed je od početka godine u dva navrata povećao kamate za po 0,25 postotnih bodova, a procjenjuje se da će do kraja godine to učiniti još jednom, a možda i dva puta.

Zbog toga je u posljednja tri mjeseca dolar ojačao gotovo šest posto prema košarici valuta.

Ulagači se plaše da će nakon Trumpovih poruka predsjednik Feda Jerome Powell usporiti tempo povećanja kamata, što bi moglo dovesti do jačanja inflacijskih pritisaka u SAD-u.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros daljnjih 0,2 posto, na 94,27 bodova.

Prošloga četvrtka, dan prije Trumpovih kritika Feda, taj je indeks dosegnuo 95,65 bodova, najvišu razinu u godinu dana.

Jutros se cijena američke valute prema japanskoj kreće oko 110,90 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 111,40 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura dosegnuo 1,1745 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 1,1725 dolara.