Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u minusu 0,8 posto, a pale su i cijene dionica u Južnoj Koreji te Australiji, između 0,1 i 0,7 posto.

Burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasli su, pak, između 0,1 i 0,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto.

U petak je na svjetskim burzama prekinut uspon cijena dionica, koji je trajao 10 dana i doveo indekse na rekordne razine.

Na Wall Streetu su toga dana indeks skliznuli do 0,15 posto, što je bila posljedica slabijih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata General Electrica, kao i oštrog pada cijena nafte zbog čega se pod pritiskom našao energetski sektor.

Zbog procjena da će proizvodnja OPEC-a u srpnju porasti, u petak su cijene nafte pale više od 2 posto, a jutros su se stabilizirale.

U fokusu ulagača danas će biti sastanak ministara OPEC-a i drugih najvećih svjetskih proizvođača u Rusiji, a na tom sastanku razmotrit će se kako se provodi dogovor o smanjenju proizvodnje.

Na londonskom je tržištu jutros cijena barela porasla 0,3 posto, na 48,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,2 posto, na 45,85 dolara.

Najviše su jutros pale cijene dionica na Tokijskoj burzi, što je posljedica jačanja jena jer to umanjuje cjenovnu konkurentnost japanskih proizvoda na inozemnim tržištima.

Na valutnim je tržištima, naime, tečaj dolara prema japanskoj valuti jutros oslabio daljnjih 0,1 posto, nakon što je prošloga tjedna pao više od 1 posto, na 111,05 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura dosegnula 1,1670 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,1660 dolara. Tako se održava nedaleko 1,1684 dolara, najviše razine od kolovoza 2015. godine.

Uspon eura započeo je u četvrtak nakon što je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi poručio da bi se o smanjenju poticajnih mjera moglo početi razgovarati u jesen.

Premda Draghi nije izričito naveo datum kada bi ECB mogla izmijeniti svoje programe kupnje obveznica, ulagači su njegove komentare protumačili kao najavu zaoštravanja monetarne politike iduće godine.

Zbog toga dio analitičara smatra da bi se euro ovih dana mogao probiti i iznad 1,17 dolara.

"Osim očekivanja u vezi ECB-ovih politika, na tržište utječu politički problemi u Washingtonu, što pritišće raspoloženje prema dolaru, pa se može očekivati nastavak jačanja eura. Mislim da će testiranje razine tečaja eura od 1,1715 dolara, najviše razine od kolovoza 2015. godine, uslijediti prije ili kasnije", kaže Stephen Innes, direktor u tvrtki OANDA.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros se kreće oko 93,90 bodova, nakon što je u petak skliznuo na 93,82 boda, najnižu razinu od lipnja 2016. godine.

U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti sjednica američke središnje banke, a vidjet će se hoće li čelnici Feda već na ovoj sjednici najaviti smanjenje golemih bilanci, napuhanih višegodišnjom kupovinom vrijednosnica, ili će za tu najavu pričekati sjednicu u rujnu.