MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,2 posto, nakon dva dana rasta.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,7 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju pale između 0,1 i 1,9 posto. U Australiji, pak, stagniraju.

Kao i jučer na Wall Streetu, ulagače je, nakon dva dana rasta tržišta, obeshrabrio zapisnik sa sjednice Feda u rujnu, koji je pokazao da su čelnici središnje banke suglasni po pitanju daljnjeg postupnog povećanja ključnih kamatnih stopa.

U rujnu je Fed povećao te stope po treći put ove godine za 0,25 postotnih bodova i signalizirao da se može očekivati daljnje povećanje kamata u prosincu.

Osim toga, Fed očekuje da će iduće godine trebati povećati kamate još u tri navrata, a potom još jednom u 2020. godini jer američko gospodarstvo snažno raste, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.

Mogućnost agresivnog povećanja kamata Feda dodatno unosi nesigurnost na ionako nesigurna tržišta zbog zabrinutosti ulagača u vezi trgovinskog rata između SAD-a i Kine te usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, kažu analitičari.

A kako se očekuje daljnje povećanja kamata Feda, dolar je na valutnim tržištima ojačao, nakon što je nekoliko dana bio pod pritiskom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,12 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 112,35 na 112,55 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1495 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1575 dolara.

Slabost eura posljedica je sukoba između Italije i Europske komisije u vezi talijanskog proračunskog deficita, ali i neizvjesnosti u vezi ishoda pregovora između Britanije i Europske unije o brexitu.

A cijene su nafte na američkim tržištima pale, nakon jučer objavljenog podatka o znatno većem nego što se očekivalo rastu zaliha nafte u SAD-u, što ukazuje na slabost potražnje i veliku proizvodnju.

Tako je na američkom tržištu cijena barela pala na 69,80 dolara, zaronivši ispod razine od 70 dolara po prvi put nakon mjesec dana.