Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu više od 1,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 0,3 posto.

Burzovni indeksi u Australiji, Južnoj Koreji, Singapuru, Hong Kongu i na ostalim azijskim tržištima pali su, pak, između 0,4 i 2,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 1,1 posto.

Rast tokijskog Nikkei indeksa zahvaljuje se slabljenju jena jer zbog toga proizvodi japanskih izvoznika postaju cjenovno konkurentniji na inozemnim tržištima.

Podršku tržištu pružio je i podatak da je u trećem tromjesečju japansko gospodarstvo poraslo 2,2 posto na godišnjoj razini, brže nego što se očekivalo.

No, na ostalim su azijskim burzama cijene dionica pod pritiskom, što je posljedica zabrinutosti ulagača zbog rasta prinosa na američke obveznice.

"Postoje naznake da viši prinosi na obveznice i jačanje dolara imaju domino efekt, pa prvo pritisnu slabiju rizičniju imovinu, a potom krenu na drugu", kaže Alan Ruskin, direktor u Deutsche Bank.

Loše na tržišta utječe i daljnji pad cijena nafte jer je ponuda i dalje veća od potražnje. Nakon što je prošloga tjedna pala 1,5 posto, jutros je na američkom tržištu cijena barela skliznula 12 centi, na 43,29 dolara.

Na londonskom je tržištu, pak, barel pojeftinio 5 centi, na 44,70 dolara, nakon što mu je prošloga tjedna cijena pala gotovo 2 posto.

Azijske ulagače najviše, ipak, zabrinjava rast prinosa na američke obveznice. Prinosi na 10-godišnje američke zapise porasli su na 2,20 posto, najvišu razinu u 10 mjeseci.

Od kada je Donald Trump pobijedio na američkim predsjedničkim izborima, ti su prinosi porasli za više od 0,3 postotna boda jer bi njegove najavljene politike - od protekcionizma i ulaganja u infrastrukturu do povećane fiskalne potrošnje i smanjenja poreza - mogle potaknuti inflaciju.

Rast prinosa na američke obveznice potiče strahovanja da bi zbog toga mogao uslijediti odljev kapitala iz zemalja u razvoju u SAD, a na tržišta loše utječe i rizik od izbijanja trgovinskog rata između Kine i SAD-a, s obzirom da je Trump najavio podizanje carina na uvozne proizvode iz Kine.

A na valutnim je tržištima dolar i dalje u zamahu jer se očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa američke središnje banke. Trgovci na tržištu novca procjenjuje da su izgledi za povećanje kamata Feda u prosincu premašili 70 posto.

Uz to, ako u SAD-u ojača inflacija, što se očekuje za Trumpova mandata, Fed bi mogao ubrzati trend povećanja kamata idućih godina, kažu analitičari.

A to, zajedno s rastom prinosa na američke obveznice, podržava rast tečaja dolara na valutnim tržištima.

Tako je jutros dosegnuo 107,50 jena, najvišu razinu od lipnja, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 106,65 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0773 dolara, najnižu razinu od siječnja. U petak je na zatvaranju tržišta iznosila 1,0855 dolara.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je jutros 0,4 posto, na 99,68 bodova, najvišu razinu od kraja siječnja.