Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Južnoj Koreji.

Burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju, Australiji i Hong Kongu pali su, pak, između 0,3 i 1,9 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 1,2 posto.

Pad azijskih burzi posljedica je jučerašnjih poruka i odluka američke središnje banke, nakon dvodnevne sjednice njezinih čelnika.

Doduše, povećanje ključnih kamata Feda za 0,25 postotnih bodova, u raspon između 0,50 i 0,75 posto, bilo je očekivano, no ulagače je zabrinula procjena dužnosnika središnje banke da bi u idućoj godini kamate mogle biti povećane u tri navrata, dok se dosad očekivalo povećanje u dva navrata.

S obzirom na to od jučer padaju cijene američkih obveznica, dok prinosi na njih rastu. Tako su prinosi na dvogodišnje obveznice dosegnuli 1,28 posto, najvišu razinu od kolovoza 2009. godine. Prinosi na 10-godišnje obveznice probili su se, pak, iznad razine od 2,5 posto.

"Procjene Feda o ubrzanju rasta kamata iznenadile su tržišta. S obzirom da su se prinosi na američke 10-godišnje obveznice probili iznad ključne razine od 2,5 posto, vjerojatno će se nastaviti prodaja obveznica", kaže Hiroko Iwaki, strateg u tvrtki Mizuho Securities.

Analitičari smatraju da procjene o ubrzanju rasta kamata predstavljaju reakciju Feda na najavljene politike novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potrošnje i ulaganja u infrastrukturu, kao i labavljenju regulacija u pojedinim sektorima.

"Američko gospodarstvo već sada solidno raste, a novoizabrani predsjednik Trump želi povećati fiskalnu potrošnju. To bi zasigurno moglo potaknuti inflaciju i prinose na američke obveznice", kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

Mogući daljnji rast prinosa na američke obveznice predstavlja rizik po tržišta u razvoju u Aziji i drugim dijelovima svijeta jer bi se sredstva s tih tržišta mogla usmjeriti prema američkim i drugim razvijenim tržištima.

Zbog toga su jutros pod pritiskom valute mnogih zemalja u razvoju. Oslabile su i južnokorejska te kineska valuta, pri čemu je tečaj juana prema dolaru skliznuo na najnižu razinu od financijske krize 2008. godine. Cijena singapurskog dolara pala je, pak, na najnižu razinu od 2009. godine.

A vrijednost američkog dolara na valutnim tržištima dosegnula je najviše razine u gotovo 14 godina.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, od sinoć je u usponu, a jutros je ojačao daljnjih 0,5 posto, na 102,62 boda, najvišu razinu od siječnja 2003. godine.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti dosegnuo 117,86 jena, najvišu razinu u 10 mjeseci, dok je jučer u ovo doba iznosio 115,20 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s 1,0630 dolara, koliko je iznosila jučer u ovo doba, na 1,0510 dolara. U jednom trenutku zaronila je na samo 1,0468 dolara, najnižu razinu u 21 mjesec.

A zbog jačanja dolara pod pritiskom su cijene nafte i drugih sirovina, čije se cijene izražavaju u američkoj valuti. Tako je cijena zlata jutros skliznula na 1.135 dolara po unci, najnižu razinu u više od 10 mjeseci.

Cijena nafte na američkom tržištu pala je, pak, na 50,87 dolara po barelu, pa je sada oko 6,5 posto niža u odnosu na ponedjeljak, kada je dosegnula najvišu razinu u godinu i pol dana.

Na londonskom je tržištu, pak, cijena barela skliznula na 53,87 dolara, pa je sada na tjednoj razini u minusu, unatoč snažnom rastu na početku tjedna.