Na većini azijskih burzi cijene su dionica u utorak pale jer poruke kineskog državnog vrha o gospodarskim i političkim ciljevima nisu impresionirale ulagače, dok je dolar blago ojačao prema košarici valuta.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Šangaju. U Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,1 i 2,3 posto.

Japanski Nikkei indeks dosegnuo je novu rekordnu razinu jer se ulagači nadaju da će tamošnja središnja banka nastaviti voditi izuzetno poticajnu monetarnu politiku, s obzirom da se rast gospodarstva usporava.

U fokusu ulagača su ključni godišnji sastanci kineskog državnog vrha, a prve poruke govore o tome da će se u ovoj godini ciljati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 5 posto, a da bi inflacija mogla porasti blizu 3 posto.

Poručeno je i da će biti novih poticajnih mjera za stabilizaciju tržišta nekretnina, kao i tržišta kapitala.

No, to nije impresioniralo ulagače jer dosadašnji poticaji nisu uspjeli stabilizirati tržišta.

Uz to, „dosadašnje poruke sa sjednice vlasti govore da neće biti velikih fiskalnih poticaja, čemu su se ulagači nadali. Stabilnost je i dalje glavni cilj kineske politike, a dosadašnje poruke vlasti potvrđuju tu filozofiju", kaže James Kniveton, valutni trgovac u tvrtki Convera.

Wall Street skliznuo s rekordnih razina

Ulagači su oprezni i zbog jučerašnjeg pada Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 0,25 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,12, a Nasdaq indeks 0,41 posto.

S jedne strane, pozitivno na tržište utječe optimizam u vezi razvoja umjetne inteligencije, što podržava rast cijena dionica tehnoloških divova, kao što su proizvođači čipova Nvidia i Advanced Micro Devices.

S druge strane, splasnule su nade ulagača da će američka središnja banka u ovoj godini agresivno smanjiti kamatne stope.

Američko gospodarstvo i dalje je prilično čvrsto, a inflacija ne popušta tako brzo kao što su se ulagači nadali, pa su očekivanja o smanjenju kamatnih stopa pomaknuta s ožujka na lipanj.

Čelnici Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata, stoga će u fokusu ulagača biti izvješće predsjednika središnje banke Powella u Kongresu, koje će se održati u srijedu i četvrtak.

Ulagači će pažljivo pratiti njegove komentare u vezi inflacije, kretanja u gospodarstvu i mogućem smanjenju kamata.

U petak će, pak, biti objavljeno izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje obično znatno utječe na smjer tržišta jer pokazuje koliko je snažno tržište rada i koliko rastu plaće.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103,86 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,79 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 149,95 na 150,45 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0850 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0840 dolara.

Cijene su nafte, pak, u minusu drugi dan zaredom. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0,23 posto, na 82,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,35 posto, na 78,50 dolara.