MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 5,00 sati u minusu 1,1 posto i zaronio na najnižu razinu u mjesec dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,3 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,4 i 1,3 posto.

Pad cijena dionica na burzama posljedica je nesigurnosti ulagača i pada sklonosti prema riziku jer je na valutnim tržištima nastavljen oštar pad tečaja turske lire.

U petak je tečaj lire prema dolaru potonuo 18 posto, što je bio njegov najveći dnevni gubitak od financijske krize u Turskoj 2001. godine, pa je cijena dolara, po prvi put u povijesti, skočila iznad 6 lira.

Jutros je, pak, u jednom trenutku tečaj dolara skočio i na 7,24 lire, da bi kasnije skliznuo na 6,99 lira. Tako je jutros dolar prema liri ojačao oko 10 posto.

Posljedica je to produbljivanja gospodarske krize u Turskoj nakon što je u petak predsjednik SAD-a Donald Trump udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto, što je posljedica sve zategnutijih odnosa između te dvije zemlje.

Turska su financijska tržišta i prije toga bila pod pritiskom zbog jačanja inflacije, dok turski predsjednik Erdogan ne dozvoljava povećanje kamata središnje turske banke i povećava kontrolu nad gospodarstvom.

Od početka godine lira je izgubila oko 45 posto vrijednosti jer tamošnjem gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, a možda i recesija, na što upozorava rejting agencija Fitch.

Jutros se lira donekle stabilizirala jer je turski ministar financija Berat Albayrak kazao da ima plan kojim bi se umirili ulagači i da će ga početi provoditi u ponedjeljak ujutro.

„Pad lire, započet u svibnju, mogao bi gurnuti tursko gospodarstvo u recesiju, a to bi moglo izazvati bankarsku krizu. To bi bio udarac za tržišta u razvoju, no širi ekonomski utjecaj mogao bi biti skroman, čak i na eurozonu", kaže Andrew Kenningham, ekonomist u tvrtki Capital Economics.

Zbog strahovanja ulagača da bi kriza u Turskoj mogla izazvati gubitke u europskim bankama, i euro je jutros pod pritiskom.

Njegov tečaj prema dolaru skliznuo je u jednom trenutku na 1,1370 dolara, najnižu razinu u 13 mjeseci, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 1,1410 dolara.

„Rizik od širenja zaraze usmjeren je na španjolske, talijanske i francuske banke koje su značajno izložene turskom valutnom dugu", upozoravaju analitičari ANZ banke.

Euro je oslabio i u odnosu na švicarski franak i japanski jen, valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Dolar je, pak, nastavio jačati, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros dosegnuo 96,47 bodova, novu najvišu razinu od srpnja 2017. godine, dok je u petak iznosio 96,31 bod.

I dok je prema euru ojačao, u odnosu na japansku valutu tečaj dolara skliznuo je sa 110,80 jena, koliko je iznosio u petak, na 110,40 jena.

Na robnim tržištima, pak, vlada oprez, pa tako cijene nafte ne osciliraju značajnije.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je oko 10 centi, na 72,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5 centi, na 67,70 dolara.