Na azijskim su burzama cijene dionica pale i u utorak, drugi dan zaredom, jer se ulagači, ionako zabrinuti zbog rata u Ukrajini, plaše da će rast cijena nafte i sirovina dodatno ojačati inflaciju, što bi negativno utjecalo na globalno gospodarstvo.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,8 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Južnoj Koreji i Šangaju pale između 0,2 i 1,2 posto.

Negativno na azijske burze utječe jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones i S&P 500 potonuli su više od 2, a Nasdaq indeks više od 3 posto.

Pritom je Nasdaq indeks zaronio u područje ′medvjeda′, više od 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dok je Dow Jones skliznuo u područje korekcije, više od 10 posto ispod rekordne razine.

S&P 500 završio je, pak, na najnižoj razini od lipnja prošle godine.

Posljedica je to snažnog rasta cijena nafte, jer SAD i europski partneri razmatraju zabranu uvoza ruske nafte, kao dodatne sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Osim cijena nafte i ostalih sirovina, rastu i cijene pšenice i kukuruza, pa je prilično jasno da će inflacijski pritisci dodatno ojačati, što potiče strahovanja od stagflacije, odnosno stagnacije gospodarstva uz visoku inflaciju.

„Rast cijena nafte podržava zabrinutosti zbog jačanja inflacije i moguće stagflacije. Više cijene energenata mogle bi pogoditi rast gospodarstva jer će potrošači, među ostalim, morati plaćati više cijene na benzinskim pumpama", kaže Mona Mahajan, strateginja u tvrtki Edward Jones.

U četvrtak će biti objavljeni podaci o inflaciji u SAD-u u veljači, a analitičari procjenjuju da će dosegnuti 7,9 posto na godišnjoj razini, novu najvišu razinu u 40 godina.

Kasnije ovoga mjeseca održat će se redovna sjednica čelnika američke središnje banke na kojoj će se odlučivati o povećanju kamatnih stopa. Ulagači se nadaju blažem povećanju cijene novca, za 0,25 postotnih bodova, no s obzirom na rast inflacije, Fed će prije ili kasnije morati agresivnije povećati kamatne stope.

Visoka inflacija komplicira situaciju i čelnicima Europske središnje banke, koji će ovoga tjedna održati redovnu sjednicu.

Kako se očekuje da će zbog rata u Ukrajini rast gospodarstva eurozone usporiti, ECB bi trebala nastaviti podržavati rast labavom monetarnom politikom. No, s druge strane, zbog sve jačih inflacijskih prijetnji, prije ili kasnije morat će početi zaoštravati monetarnu politiku.

Cijene nafte nešto stabilnije

A nakon što je jučer u jednom trenutku dosegnula 139 dolara, najvišu razinu od 2008. godine, jutros se cijena barela nafte na londonskom tržištu ipak kreće na nižim razinama.

Trenutno se barelom trguje po 126,50 dolara, dok je jučer u ovo doba njegova cijena iznosila 128,30 dolara.

Na američkom se tržištu, pak, cijena barela kreće oko 121,35 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 124,15 dolara.

Američke vlasti spremne su zabraniti uvoz ruske nafte, no europski saveznici nisu za to spremni jer Europa u velikoj mjeri ovisi o uvozu nafte iz Rusije. Rusija je upozorila da bi cijena barela mogla skočiti i do 300 dolara i da bi mogla zatvoriti naftovod do Njemačke, ako Zapad zabrani uvoz njezine nafte.

Dolar dodatno ojačao

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno blago porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,12 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,07 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 114,90 na 115,45 jena.

Američka je valuta blago ojačala i prema europskoj, pa je cijena eura skliznula na 1,0865 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0872 dolara.

Tako se euro i dalje kreće oko najnižih razina u posljednja 22 mjeseca. Od početka invazije Rusije na Ukrajinu euro je prema dolaru oslabio oko 4 posto.