Na azijskim su burzama u petak cijene dionica oštro pale, ponajviše u Hong Kongu, zbog rasta napetosti između SAD-a i Kine, a ulagače je zabrinula i odluka kineskih vlasti da ove godine neće objaviti ciljane procjene rasta gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,2 posto, no i dalje je na putu dobitka u ovom tjednu.

Na Tokijskoj je burzi jutros Nikkei indeks oslabio 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,7 i 4,6 posto.

Loše raspoloženje na tržištima posljedica je rasta napetosti između Washingtona i Pekinga, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da će oštro reagirati ako Kina nametne zakon o nacionalnoj sigurnosti bez volje naroda Hong Konga i da bi taj čin naišao na međunarodnu osudu.

Kina je, naime, u četvrtak najavila novi zakon o nacionalnoj sigurnosti, nakon lanjskih prodemokratskih prosvjeda u Hong Kongu, kojim bi se Hong Kongu zabranilo odcjepljenje od Kine, uplitanje iz inozemstva, terorističke aktivnosti, kao i sve druge aktivnosti za koje se procijeni da potkopavaju središnju vlast u Pekingu.

Uz to, Washington je dodatno zaoštrio retoriku u optužbama da Kina nije dovoljno učinila na suzbijanju koronavirusa. Američki državni tajnik Mike Pompeo nazvao je uplatu Kine od dvije milijarde dolara za borbu protiv pandemije beznačajnom u usporedbi sa stotinama tisuća izgubljenih života i nastalom štetom.

Kina je, pak, poručila da se neće suzdržavati od eskalacije tenzija.

„Čini se da će Kina biti vreća za udaranje u predstojećim predsjedničkim izborima u SAD-u. Bijela kuća je procijenila da je učinkovitije udarati po Kini nego spašavati ono što je ostalo od prve faze trgovinskog dogovora", kaže Bob Shea, direktor u tvrtki TrimTabs Asset Management.

Ulagače je zabrinula i odluka kineskih vlasti da ove godine, po prvi put nakon tri desetljeća, neće objaviti ciljane procjene rasta gospodarstva.

Premda je na početku godišnje parlamentarne sjednice premijer Li Keqiang najavio nove mjere pomoći gospodarstvu u borbi protiv koronakrize, to nije potaknulo ulagače jer nedostatak procjena o BDP-u ukazuje na neizvjesnosti u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu, koje je u prvom tromjesečju zabilježilo prvi pad od 1990., i to za 6,8 posto.

„Ta odluka kineskih vlasti pokazuje da, nakon oštrog pada u prvom tromjesečju, očekuju da će rast BDP-a u cijeloj godini biti nizak, unatoč očekivanom značajnom oporavku idućih kvartala. Zahvaljujući značajnoj podršci fiskalne politike, mi očekujemo da će u drugom polugodištu kineski BDP porasti prosječno 4 posto na godišnjoj razini", pišu analitičari Oxford Economics u osvrtu na situaciju na tržištima.

Dolar ojačao nakon četiri dana pada

A na valutnim je tržištima dolar prema košarici valuta ojačao, prvi put nakon četiri dana pada. Njegov indeks, koji prati kretanje američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,50 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,35 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 107,65 na 107,55 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0945 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0960 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros oštro pale. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 3,5 posto, na 34,80 dolara, dok je na američkom tržištu potonula 5,5 posto, na 32,05 dolara.

No, cijene ′crnog zlata′ i dalje su na putu znatnih dobitaka četvrti tjedan zaredom jer ulagači očekuju rast potražnje s postupnim oporavkom svjetskog gospodarstva.