MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Singapuru porasle između 0,2 i 0,5 posto. U Australiji se zbog praznika danas ne radi.

Azijske ulagače ohrabrio je rast cijena dionica na Wall Streetu u petak, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump sa zastupnicima u Kongresu dogovorio trotjedno financiranje kojim će se prekinuti rekordno duga blokada vlade.

Taj sporazum ne uključuje 5,7 milijardi dolara koje Trump traži za gradnju spornog zida na granici s Meksikom, a čemu se protive demokratski zastupnici.

Pozitivan poticaj, no dogovor je privremen

Premda privremen, taj je dogovor ohrabrio ulagače, s obzirom da blokada rada dijela saveznih službi traje rekordno dugih 35 dana, što šteti gospodarstvu i što je navelo mnoge analitičare na smanjenje procjena rasta američkog gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju.

„Početak rada američkih saveznih službi definitivno je pozitivan poticaj za raspoloženje na burzama. No, za 18 dana ponovno će biti blokiran ako se ne postigne trajni dogovor. Zbog toga će na tržištima i dalje biti zanimljivo", kaže Soichiro Monji, ekonomist u tvrtki Daiwa SB Investment.

Zanimljivo će, kaže, biti iz zbog neizvjesnosti u vezi brexita, kao i trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine.

Zamjenik kineskog premijera Liu He boravit će u Washington 30. i 31. siječnja, kada će se nastaviti pregovori između dvije zemlje na višoj razini od one u pregovorima početkom ove godine.

Pregovori traju od kada su u prosincu Washington i Peking dogovorili primirje u idućih 90 dana, nakon što su lani jedan drugom nametnuli carine na uvoz proizvoda vrijednih stotine milijardi dolara.

I dok je predsjednik Trump optimističan i poručuje da pregovori dobro napreduju, njegovi savjetnici poručuju da je dogovor moguć, ali da su dvije strane po mnogim pitanjima i dalje znatno udaljene.

Cijene nafte pale

A zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima, cijene su nafte prošloga tjedna blago pale.

Pod pritiskom su i jutros jer je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan prvi put u ovoj godini, i to za 10 postrojenja, na ukupno 862.

A to znači da bi proizvodnja u SAD-u, premda već sada rekordna, mogla dodatno porasti.

Zbog toga je jutros na američkom tržištu cijena barela pala 0,4 posto, na 53,50 dolara.

Dolar pod pritiskom uoči sjednice Feda

Na valutnim je tržištima, pak, dolar pod pritiskom jer su ulagači oprezni uoči sjednice čelnika američke središnje banke ovoga tjedna, koji već tjednima poručuju da će biti strpljivi i fleksibilni po pitanju kamata.

Fed je lani povećao ključne kamatne stope u četiri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a još nedavno je poručivao kako bi ove godine mogao povećati cijenu novca u dva navrata.

No, zbog usporavanja rasta globalnog, pa i američkog gospodarstva, kao i slabljenja inflacijskih pritisaka, čelnici Feda u posljednje vrijeme poručuju da će biti strpljivi.

Zbog toga se na tržištima trenutno ne računa s promjenom ključnih kamatnih stopa u SAD-u u ovoj godini.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,74 boda, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 95,85 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 109,55 na 109,35 jena.

No, američka je valuta stabilna u odnosu na europsku, pa se cijena eura kreće oko 1,1410 dolara, kao i u petak na zatvaranju tržišta.