Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer kriza na Bliskom istoku ne popušta, jer cijene nafte i dalje rastu i jer se očekuje povećanje kamatnih stopa središnjih banaka.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom su cijene dionica u Indiji, Japanu, Hong Kongu i Australiji pale između 0,1 i 0,4 posto, dok su u Šangaju i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 1,5 posto.

Osim južnokorejskog Kospi indeksa, koji je osjetnije porastao zbog rasta cijena tehnoloških dionica, svi ostali azijski burzovni indeksi stagniraju.

Na Wall Streetu su, pak, cijene dionica jučer pale. Dow Jones indeks oslabio je 1,18 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,58, a Nasdaq 0,32 posto.

Ulagači nisu skloni riziku jer se sukobu između SAD-a i Irana ne nazire kraj. Zbog toga je Hormuški tjesnac, ključni prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, i dalje praktično zatvoren, pa cijene ′crnog zlata′ rastu.

Zbog toga se očekuje da će inflacija ostati povišena, a to bi moglo navesti središnje banke na povećanje kamatnih stopa.

Ovoga se tjedna očekuje da će to, drugi put ove godine, učiniti Europska središnja banka. Analitičari vjeruju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, na 2,75 posto.

Porasli su i izgledi da će američka središnja banka u rujnu povećati kamatne stope.

Procjene na tržištu o povećanju kamata Feda na sjednici ovoga mjeseca osciliraju iz dana u dan. Idućih dana će na te procjene utjecati izvješća o potrošačkim i proizvođačkim cijenama u SAD-u.

Poraste li inflacija, porast će i očekivanja u vezi povećanja kamata. I obrnuto, oslabi li inflacija, splasnut će i očekivanja u vezi kamata.

Cijene nafte i dalje rastu

Cijene su nafte, pak, dodatno porasle. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros ojačala 1,16 posto, na 99,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,04 posto, na 94,05 dolara.

Dolar oslabio treći dan zaredom

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost američke prema košarici valuta pala treći dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,75 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 98,84 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 153,50 na 153,40 jena.

Pad dolara posljednjih dana posljedica je upozorenja japanskih vlasti da bi mogle ponovno intervenirati na tržištu ako zatreba, ali i procjena analitičara da će japanska središnja banka uskoro povećati kamatne stope.

Špekulira se, također, da bi japanski investitori, uključujući osiguravajuća društva i mirovinske fondove, mogli povući dio investicija iz američkih obveznica i ulagati u japanske jer prinosi na japanske rastu.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1630 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1620 dolara.