Na azijskim su burzama cijene dionica u srijedu pale treći dan zaredom, dok je cijena zlata dosegnula novu rekordnu razinu jer su ulagači i dalje nesigurni zbog napetosti između SAD-a i Europske unije oko Grenlanda.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši treći dan zaredom.

Pritom su cijene dionica u Australiji, Indiji i Japanu pale između 0,3 i 0,6 posto. U Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji burzovni indeksi, pak, balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja.

Premda je većina indeksa u minusu treći dan zaredom, gubici su ipak znatno manji nego prethodnih dana. No, ulagači su i dalje na oprezu jer se ne nazire popuštanje napetosti između SAD-a i EU-a oko Grenlanda.

Zbog toga se ulagači plaše novog carinskog rata, što bi moglo naštetiti cjelokupnom svjetskom gospodarstvu.

Oštar pad Wall Streeta

Zbog toga su jučer na Wall Streetu burzovni indeksi pretrpjeli najveći dnevni pad u posljednja tri mjeseca. Dow Jones skliznuo je 1,76 posto,dok je S&P 500 potonuo 2,06, a Nasdaq indeks 2,39 posto.

Kako se u ponedjeljak na najvećoj svjetskoj burzi zbog praznika nije radilo, ulagači su na prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa carinama svima onima koji se protive njegovim planovima o kupnji Grenlanda reagirali tek u utorak.

Trump je, naime, prošloga vikenda najavio da će za osam europskih zemalja od 1. veljače uvesti carine od 10 posto, a da će ih od 1. lipnja povećati na 25 posto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.

Danska i čelnici Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručuju da taj otok nije na prodaju, a osam europskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.

Osim toga, EU najavljuje protumjere, ako Trump doista uvede carine od 10 posto.

Sve to podsjeća na oštar pad tržišta u travnju prošle godine, kada je Trump najavio tzv. ′recipročne′ carine na uvoz iz svih zemalja s kojima SAD ima negativnu trgovinsku bilancu.

Dolar oslabio, cijene nafte oštro pale

A zbog napetosti između SAD-a i EU-a, na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala treći dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,55 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 98,89 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 158,05 na 158,15 jena.

Jen je pod pritiskom zbog toga što je japanska premijerka Sanae Takaichi odlučila raspustiti parlament i provesti prijevremene izbore 8. veljače.

Ostaje za vidjeti hoće li se ostvariti njezin plan da ojača svoju koalicijsku vladu.

I dok je prema jenu ojačala, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku. Cijena eura dosegnula je jutros 1,1720 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1665 dolara.

Cijene su nafte, pak, izgubile veći dio jučerašnjih dobitaka. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros skliznula 1,12 posto, na 64,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,98 posto, na 59,75 dolara.

Cijena zlata iznad 4.800 dolara

A zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital, pa su se okrenuli kupnji plemenitih metala.

Zahvaljujući tome, cijena zlata porasla je jutros daljnjih 1 posto, na rekordnih 4.813 dolara po unci.