četvrti tjedan zaredom na Zagrebačkoj je burzi Crobex pao, no manje nego prethodnih tjedana, pa je moguć preokret trenda nakon što su cijene dionica u proteklih mjesec dana oslabile oko devet posto.

Premda je u zadnja tri trgovinska dana ostvario blage dobitke, Crobex je u cijelom tjednu oslabio 0,20 posto, na 2116 bodova, što je već četvrti tjedan zaredom kako pada. Crobex10 oslabio je, pak, 0,15 posto, na 1104 boda. Redovni promet dionicama bio je oko 7,5 milijuna kuna veći nego tjedan dana prije, dosegnuvši gotovo 137 milijuna kuna.

"Nakon serije gubitaka u zadnjih mjesec dana, tijekom kojeg se domaće tržište korigiralo naniže za otprilike devet posto, uskoro je moguć preokret negativnog trenda u pozitivan. Ipak, i idućega tjedna moglo bi biti nastavljeno volatilno trgovanje, jer je slično i na svjetskim burzama", rekao je analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke Dalibor Balgač.

Balgač napominje da su najvažniji svjetski burzovni indeksi nadomak svojih psiholoških granica, prije svega američki S&P 500 indeks koji se približava razini od 1100 bodova.

"S makroekonomske strane, na globalnoj razini vidljiv je oporavak, ali investitori su ipak još skeptični oko održivosti oporavka, pa će i trgovanje dionicama na inozemnim burzama biti u ozračju skepticizma i volatilnih promjena cijena", ističe Balgač.

Tim više što je obujam trgovanja i dalje prilično nizak. "Ne samo na domaćoj burzi, nego i na svjetskim tržištima prometi su znatno niži od dugoročnog prosjeka, pa se i zbog toga održivost rasta dovodi u pitanje. A do oporavka prometa doći će tek s povratkom malih ulagača u značajnijem broju na tržišta kapitala", kaže Balgač.

No, zbog većeg obujma trgovine na tržištima u nastajanju u posljednje vrijeme, očito je da strani ulagači vide veći potencijal gospodarskog rasta u tim zemljama nego u razvijenim gospodarstvima, a u ta se tržišta, uz Kinu, Indiju i Latinsku Ameriku, ubraja i središnja i istočna Europa, navodi Balgač.

Najlikvidnija na Zagrebačkoj burzi ovog je tjedna bila dionica HT-a, s prometom od 35,5 milijuna kuna i rastom cijene za 0,23 posto, na 269,6 kuna.

U nešto većem fokusu ulagača bile su i dionice brodarskih kompanija, pri čemu je dionicom Atlantske plovidbe ostvareno 18,2 milijuna kuna prometa, a cijena joj je skočila 6,56 posto, na 1104 kune. Dionica Jadroplova poskupila je 4,71 posto, na 200 kuna, Uljanik plovidbe za 2,86 posto, na 720 kuna, a Tankerske plovidbe za 1,16 posto, na 1750 kuna.

Veći interes ulagača za brodarski sektor potkraj tjedna posljedica je snažnog rasta indeksa vozarina na svjetskom tržištu u proteklih desetak dana, zbog čega su odlučili podebljati svoje pozicije u tim dionicama. Indeks vozarina sipkog tereta BDI porastao je u proteklih 12 dana za više od 35 posto, a u petak je dosegnuo 4111 bodova, najvišu razinu od 3. lipnja.

Kako ističe Balgač, na globalnom tržištu brodskog prijevoza uobičajeno potkraj godine raste potražnja jer se obnavljaju zalihe ugljena, a i Kina završava pregovore s dobavljačima sirovina za iduću godinu.

No, kaže kako je vjerojatno riječ o kratkoročnom pozitivnom trendu, zbog velikog utega što će ga na vozarine imati uključivanje novih brodova u svjetsku flotu u sljedećih 6 do 12 mjeseci, pogotovo cap size brodova.

U građevinskom su sektoru, pak, zabilježeni gubici. Dionica Ingre pojeftinila je 9,6 posto, na 45 kuna, pa je bila najveći gubitnik u tom sektoru. Dionica IGH oslabila je 6,4 posto, na 3275 kuna, a Dalekovoda 6,6 posto, na 368 kuna.

U međuvremenu, kod domaćih kompanija zamjećuje se početak procesa deleveraginga, restrukturiranja bilanci kako bi uskladile svoju imovinu i obveze, napominje Balgač. Tako je Ingra objavila međunarodni natječaj za prodaju Arene Zagreb, u čiju je izgradnju uložila 100 milijuna eura. "Taj će se proces u domaćim kompanijama u budućnosti intenzivirati", kaže Balgač, koji i idućega tjedna očekuje nestabilno trgovanje.

Od domaćih makroekonomskih pokazatelja najvažnije će idućeg tjedna biti izvješće Državnog zavoda za statistiku o industrijskoj proizvodnji u listopadu. U rujnu je proizvodnja pala 12. mjesec zaredom, i to za 9,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je nešto veći pad nego u kolovozu.

Šest analitičara, koje je anketirala Hina, procjenjuju da je u desetom mjesecu pad industrijske proizvodnje bio u rasponu između 7,9 i 10,5 posto. U prosjeku, očekuju pad od 9,3 posto. Kao razloge za ublažavanje pada proizvodnje navode, među ostalim, statistički - negativni trend započeo je upravo prije godinu dana, pa je statistička baza nešto povoljnija.

Kao povoljne okolnosti navode i djelomično obnavljanje zaliha, te naznake blagog oporavka inozemne potražnje. No, navode i to da je u ovogodišnjem listopadu bio jedan radni dan manje nego u lanjskome, zbog čega je moguće da je pad proizvodnje i veći.

Idućeg tjedna DZS će objaviti i izvješće o stopi nezaposlenosti u listopadu. U anketi Hine šest analitičara očekuje u prosjeku rast te stope s rujanskih 14,7 na 15,2 posto, što bi bila njezina najviša razina od 2007. godine.

No, anketa je provedena prije nego što je Hrvatski zavod za zapošljavanje prošloga tjedna objavio da je na kraju listopada bilo 273.265 nezaposlenih osoba, što je za otprilike 14.000, ili 5,4 posto više nego u rujnu.

Kako je to znatno više nego što su očekivali analitičari, koji su procjenjivali da je u listopadu bez posla ostalo u prosjeku 8800 osoba, moguće je da stopa nezaposlenosti dosegne i razinu od 15,5 posto.